Europska unija zabilježila je tijekom prvih osam mjeseci 13,0 milijardi eura robnog deficita ili osjetno lošije od prošlogodišnjeg kada je deficit iznosio mnogo manjih 0,3 milijardi eura, a najveći utjecaj na to imao je rast cijene sirove nafte i ostalih energenata na godišnjoj razini. U prvih je osam mjeseci izvoz iz Europske unije povećan 4,2%, odnosno za 52,4 milijarde eura, pri čemu je rast izvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda osim kod hrane i pića. Najveći je rast u apsolutnoj vrijednosti zabilježen kod kemikalija i kemijskih proizvoda, ali je znatno povećan i izvoz energenata te svih grupa proizvoda prerađivačke industrije. Međutim, kod uvoza je rast istodobno iznosio 5,3%, odnosno 65,1 milijardu eura, na što je kudikamo najviše utjecao uvoz energenata koji je povećan čak za 48,2 milijarde eura. Odnosno, najviše pod utjecajem rasta cijene sirove nafte, pri čemu je prosječna cijena sirove nafte na londonskoj burzi na godišnjoj razini povećana za 38% u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, vrijednost uvoza energenata povećana je za 21,8%. Naime, rast cijena sirove nafte uobičajeno je popraćen i rastom cijena drugih energenata pa tako uvozne cijene za euro zonu pokazuju da su one u prvih sedam mjeseci kod sirove nafte povećane za približno 25%, kod plina za približno 12%, kod naftnih derivata za približno 19%, a kod električne energije za oko 7,5%. Uvoz sirove nafte predstavlja znatan dio uvoza energenata Europske unije. Promatrano po vrijednosti uvoza, najveći su uvoznici u EU Njemačka i Italija koje se nalaze na šestom i osmom mjestu najvećih globalnih uvoznika. Nafta zauzima i znatne udjele u strukturi ukupnog uvoza pojedinih članica. Tako se s najvećim udjelom ističu Grčka i Litva, kojima sirova nafta čini oko 15%, odnosno oko 10% ukupnog uvoza, dok je prosjek za sve članice EU u 2017. godini iznosio 4,2%. Hrvatska je vrlo blizu tom prosjeku koji je u istoj godini iznosio 4,4%. Zbog toga kretanje cijene sirove nafte znatno utječe na vrijednost robne razmjene EU, pri čemu je taj utjecaj na zemlje s visokim udjelima sirove nafte i ostalih energenata u ukupnom uvozu posebno izražen. Za Hrvatsku je bitno napomenuti da je u prvih osam mjeseci, prema podacima Eurostata, bila među članicama koje su nešto manje povećale vrijednost svog izvoza, ali i u polovini članica kojima je nešto manje povećana i vrijednost uvoza. Stoga se Hrvatska našla među onim članicama koje su zabilježile pozitivan trend u kretanju robnog deficita koji je blago smanjen na godišnjoj razini.