Sporazumi tog tipa predviđaju podjelu proizvedenih ugljikovodika u omjerima ovisnim o tome koliko je koja strana uložila u istraživanje nafte i plina.
'To je izuzetno dobro. Vrijeme je da se Hrvatska više ne percipira kao zemlja trećeg svijeta gdje se mogu iskorištavati prirodna dobra uz neku simboličnu naknadu od pet do 10%. Država mora sudjelovati u podjeli dobiti. Na sličan način se može urediti i iskorištavanje naših šuma i voda', smatra Štern.
Takve državne tvrtke, objašnjavaju naftni stručnjaci, u početku ne traže veliki početni kapital. Važno je u njih privući najkvalitetnije ljude jer oni bi operativno pripremali natječaje - u suprotnom bi se trebali angažirati strani konzultanti koji bi koštali nekoliko milijuna dolara – potpisivali ugovore, nadzirali koncesionare i ubirali naknadu.
Uobičajeno je da prvu, najskuplju fazu - istraživanje i bušenje - prema PSA ugovoru u potpunosti financira privatna nafta kompanija. Tek kad se pronađe komercijalno isplativa bušotina državna tvrtka mora osigurati dio sredstava za eksploataciju nafte ili plina, što se obično radi putem kredita.
Određeni dio proizvedene nafte pripada privatnoj tvrtci kako bi povratila uložena sredstva, dok se ostatak proizvodnje dijeli. U svijetu državi u prosjeku pripada 50–60% nafte, a do 50% plina. Za Hrvatsku ovakvi ugovori, smatra Umićević, bit će posebno povoljni kod istraživanja Jadranskog mora jer bušenje podmorja sa sobom nosi ogromne troškove. Podsjeća kako Ina s talijanskim Edisonom na sličnim principima surađuje u eksploataciji plina u sjevernom Jadranu.
Hrvatska ima dokazane pričuve od 56 milijuna tona ekvivalentne nafte, od čega je 30% nafta, a ostalo prirodni plin. No vjerojatne su pričuve višestruko veće, tvrde stručnjaci, oko 770 milijuna tona ekvivalentne nafte. U tome je 60% nafte i 40% plina.
Štern i Umićević smatraju kako novi Zakon o ugljikovodicima nije okrenut protiv Ine, koja je dosad imala monopol na crpljenje ugljikovodika. Očekuju kako će nova pravila i dolazak konkurencije prije svega stimulirati Inu na veća ulaganja u istraživanja kako kod nas tako i vani.
Realnost je da Ina više nije naša nacionalna uzdanica, već privatna tvrtka i osnivanje nove naftne državne kompanije je nužno kako bi se potaknulo intenzivnije istraživanje. Tako će se smanjiti energetska ovisnost Hrvatske i povećati zarada od iskorištavanja rudnog bogatstva, zaključuju stručnjaci, piše Tportal.
