Borba s vjetrenjačama - referendum u Hrvatskoj?

Autor: Nina Domazet Objavljeno: 16.04.2013. 🕜 14:54 Lokacija:

Mještani Fužina 'za dlaku' nisu uspjeli referendumom zaustaviti projekt gradnje vjetroelektrane od 36 MW na brdu Zvirjak. Obzirom da je područje u ekološkoj mreži zadnju riječ imat će resorno ministarstvo koje bi u zaštitu moglo uzeti par surih orlova. Vlast se boji neposredne demokracije i od nje zazire, a investitori ne žele kompromise, niti se trude približiti javnosti svoje projekte.

Prošloga vikenda stanovnici općine Fužina lokalnim referendumom nisu uspjeli zaustaviti gradnju prve faze vjetroparka VE Fužine ukupne snage 56 MW. Za uspjeh referenduma nedostajalo je tek 45 glasača, a većina odazvanih izjasnila se protiv: 534 mještana glasalo je protiv, a 116 podržalo je projekt. U šumi na brdu Zvirjak bi, naime, trebalo biti smješteno 12 vjetroagregata snage 36 MW, dok bi na susjednom brdu Kobiljak eventualno bila izgrađena druga faza projekta. Tih čak 46,6% mještana koji su se odazvali referendumu protivi se sječi 30 ha guste šume bukve i jele koja štiti obronke od erozije, što je prepoznato još davnih godina kada je to područje proglašeno zaštitnim šumama s velikom općekorisnom funkcijom. Njima za pravo daje i mišljenje resornog ministarstva i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji konstatiraju da nije moguće isključiti negativne utjecaje na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže, unutar koje se nalazi i područje na kojem bi se trebalo graditi vjetropark. Zbog mogućeg kumulativnog utjecaja gradnje vjetroagregata na brdu Zvirjak i Kobiljak na populaciju surog orla Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je preporučilo da se razmotre alternativne lokacije te obavezno provede Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Naime, gnijezdo surog orla, jednog od 25 - 30 parova koji žive u Hrvatskoj nalazi se unutar 5 km od lokacije vjetroelektrane pa utjecaj na samo jedan par orlova predstavlja utjecaj na 4% populacije.

Fužinjani, koje je u referendum predvodio lokalni ogranak udruge Eko Kvarner, koja je mnogima trn u oku, nisu protiv obnovljivih izvora energije niti su protiv vjetroelektrana. Ali su protiv gradnje na toj lokaciji, za koju uvjeravaju da je odabrana kako bi se umanjili troškovi investitoru. Načelnik općine Fužine, kojeg se proziva za pogodovanje, izjavio je da će investitor napraviti prohodne puteve u šumi, što će koristiti turizmu, a i lokalni proračun bi za 12 godina bio bogatiji za 12 milijuna kuna. Obzirom da referendum nije ispao valjan jer na njega nije izašao dovoljan broj glasača protivnici projekta su sada prepušteni na milost komisije koja će ocjenjivati prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu. Da je izašlo samo 45 glasača više, Općinsko vijeće moralo bi mijenjati Prostorni plan i tako obustaviti projekt. Bilo bi to prvi puta da stanovnici Hrvatske uspiju zaustaviti jedan energetski projekt, a to im je za dlaku izmaklo. To nije uspjelo Istranima kada su 1996. skupili i više nego dovoljno potpisa za izjašnjavanje protiv gradnje TE Plomin 2 na ugljen. Država je tada odlučila da je riječ o energetskom projektu od koristi cijelom društvu, te je zabranila referendum. Da se sada upuste u referendum oko TE Plomin C na ugljen, to im ne bi puno pomoglo, jer bi njihovo izjašnjavanje bilo samo savjetodavnog karaktera, što znači da državu ništa ne bi spriječilo u gradnji elektrane, vrištali Istrani protiv nove "ugljenare" ili ne.

Novi Zakon o strateškim investicijama, neuobičajena legislativna bravura koja bi nabrzaka trebala investicije ubaciti u petu brzinu proglašavajući ih prioritetnima, od Ustavom zajamčenih referenduma - koje je i sada iznimno teško provesti - bi mogla napraviti sprdnju. Kriteriji za stjecanje statusa strateškog projekta od nacionalnog interesa bit će vjerojatno rastezljivi poput žvakaće gume. Koalicija na vlasti obećavala je da će podržati referendumsko izjašnjavanje građana i olakšati proceduru za provedbu referenduma, ali to do sada nije učinila niti za to u ovom trenu postoji operativan plan zakonske izmjene. Jer vlast se svojih birača jako boji, od njih zazire, jer referendumi su prilika za neposrednu demokraciju, posve suprotnu od one koju predstavlja manipulativno krojenje izbornih jedinica i preračuna glasova u mandate, čemu svjedočimo svake četiri godine. Kod referenduma je stvar jasnija, i time opasnija, a konkretni projekti pravi su test demokracije u koju se politika deklarativno zaklinje, ali zapravo se s njom teško nosi.

Ulagačima je lakše "lupati" po građanima, nazivati ih neinformiranim ignorantima koji preziru napredak i strahuju od nepoznatih tehnologija, nego napraviti kompromis, ili nastojati građane kvalitetno informirati te, uz suradnju i poštovanje prema okolišu i ljude koji u njemu žive, provesti željene projekte. Taj drugi put je puno naporniji, podrazumijeva novac, znanje, komunikacijske sposobnosti, a iznad svega dobru volju i pristup čistih ruku. U zemlji u kojoj živimo, takvi se pošteni investitori mogu nabrojati na prste jedne ruke, a praksa stranputica i muljanja sa zakonom u cilju ostvarenje profita ono je na što nas primoravaju da se naviknemo. Kamo sreće da ima više onih koji brinu o prirodi od koje smo se otuđili, i koja bi nam zato mogla doći glave. Tko ima pravo zamjerati Fužinjanima, kada se opravdano pitaju mogu li lopatice promjera 120 metara nataknute na stup od 123 metra naštetiti životinji s rasponom krila većim od dva metra? I hoće li razina buke 700-tinjak metara od obližnjih kuća biti dovoljno niska kako sugerira ekološka studija? Ili možda noću više neće moći zaspati... Da živite u Fužinama biste li se i vi pitali ta pitanja?

TAGOVI