Za sada malo vjetroelektrana
U 2018. za poticaje za obnovljivce je u BiH prikupljeno 10,6 milijuna KM a isplaćeno je 8,3 mil. KM. Specifičnost obnovljivaca u BiH je da je tamo značajan broj postrojenja manje snage, koja bi ovim Pravilnikom prošla bez troška uravnoteženja, a trošak balansiranja nosili bi mahom veći i komercijalni projekti, koji i stvaraju veći disbalans.
U BiH je primjerice, u radu tek nešto više od 80 MW vjetroelektrana, a u pripremi je izgradnja još dvije, snage oko 100 MW. U sustavu poticaja je zato velik broj manjih hidroelektrana i fotonapona. Ovakav Pravilnik dakako, investitorima kvari računicu isplativosti projekata jer bi željeli da se trošak ravnomjerno rasporedi pa se u medijima pojavila (vjerojatno lažna) informacija da bi ovo moglo povećati naknade za OIE koje plaćaju građani i to za 400 posto. Građani u prosjeku plaćaju 10 pfeniga po prosječnom računu.
Oslobođenje od plaćanja naknade
Naime, novi Pravilnik oslobađa plaćanje naknade za uravnoteženje za sve povlaštene proizvođače instalirane snage do 150 kW, dok će drugi morati plaćati, ali ovisno o postojanju planova proizvodnje.
“Povlašteni proizvođači instalisane snage iznad 150 kW, a koji dostavljaju planove proizvodnje na satnom nivou za dan unaprijed, obavezni su plaćati troškove balansiranja po sljedećem principu raspodjele: 70% obračunatih troškova balansiranja u prvoj godini primjene ovog pravilnika; 85% obračunatih troškova balansiranja u drugoj godini primjene ovog pravilnika; 100% obračunatih troškova balansiranja trajno od treće godine primjene ovog pravilnika”, navodi se u Nacrtu Pravilnika koji je u posjedu portala Klix.ba.
