Egipat i Etiopija ostaju na potpuno suprotstavljenim stranama po pitanju odluke etiopske vlade da sagradi ogromnu hidroelektranu na Nilu. Napetosti su se posebno zaoštrile u siječnju 2014. godine, nakon što je Etiopija odbila zahtjev Egipta da prekine projekt i nastavlja s pripremom gradnje brane i elektrane snage 6 GW u vrijednosti 4,2 mlrd dolara na Plavom Nilu. Budući da se radi o glavnoj pritoci Nila, koji je ključan za Egipat, egipatska vlada smatra da će nova brana za 20% smanjiti dotok vode u Nil, što će imati teške posljedice za Egipat, koji bi mogao ostati bez vode i poljoprivrede pa ističe da će 'zaštiti svoja povijesna prava pod svaku cijenu'. Etiopija tvrdi da s projektom neće biti većih posljedica za Egipat i nastavlja s njima, kao i s projektima za gradnju još nekoliko hidroelektrana, a njezina politička pozicija je ojačana nakon što je ju u prosincu 2013. godine podržao Sudan, kao južni susjed Egipta i njegov dugogodišnji saveznik, baš kao i ostale afričke zemlje vezane za Nil. Iako je Egipat najveća i vojno najsnažnija zemlja na Nilu, čini da bi mogući vojni napad na gradilište elektrane udaljeno samo 20 km od sudanske granice bio teško izvediv bez rizika destabilizacije cijele regije. Inače, Egipat polaže pravo na nesmetan dotok 87% vode iz Nila na temelju međudržavnih ugovora koje je osigurala Velika Britanija 1929. i 1959. godine. Međutim, Etiopija, Ruanda, Tanzanija, Uganda i Kenija su 2010. godine potpisale sporazum kojim traže više vode iz Nila za svoje potrebe, za poljoprivredu i za proizvodnju energije, a tom sporazumu su naknadno priključili Burundi, DR Kongo, Eritreja i Južni Sudan, javlja novinska agencija UPI.
Egipat ne želi etiopsku branu na Nilu
Etiopska hidroelektrana snage 6 GW ozbiljno bi ugrozila siguran dosadašnji dotok vode u Nil
