Najnovija studija Europske komisije pokazuje kako će smanjivanje ovisnosti o plinu, nafti i ugljenu te njihovo nadomiještanje ekološki prihvatljivijim izvorima energije Europsku uniju koštati 1100 milijardi eura, odnosno od 60 do 80 milijardi eura godišnje u narednih 14 godina, piše 'Poslovni dnevnik'. U međuvremenu, kako potražnja za ekološki prihvatljivijim gorivom iz godine u godinu neprestano raste, europski farmeri sve se više okreću proizvodnji biogoriva, što smanjuje prostor za sijanje žitarica koje se koriste u svakodnevnoj prehrani. Glavni izvor finaciranja prelaska na ekološki prihvatljive energetske izvore bila bi Europska investicijska banka (EIB). No njen čelnik Philippe Maystadt prilično je nepovjerljiv prema mogućnosti da EIB sudjeluje čak i u samo jednim dijelu financiranja prelaska na "zelene" energente, s obzirom da za financiranje projekata održive energije godišnje raspolaže samo sa 800 milijna eura. Maystadt navodi da u banci postoji raspoloženje za kreditiranje čak i riskantnijih eksperimentalnih projekata, koje bi svojim sredstvima podržala i Europska komisija. S druge strane, bili bi voljni dati pozajmicu za izgradnju novih nuklearnih elektrana, ako bi zemlje članice EU postigle suglasnost o tom pitanju, kao primjerice Litvi za otvaranje dva nova nuklearna reaktora. Stručnjaci koji su sudjelovali u izradi studije ipak smatraju da bi za članice EU bilo isplativije i jednostavnije da jednostavno počnu postepeno štediti energiju iz konvencionalnih izvora umjesto da se odmah prebacuju na izvore "čiste" energije. Jedna od predloženih načina je što bolja izolacija zgrada, čime bi se prema izračunima uštedjelo 150 eura po svakoj toni ugljičnog dioksida. CO2 je inače glavni krivac za stvaranje efekta staklenika i uzrok globalnog zatopljenja. Dodajmo još ovome kako je Europska unija pripremila i prijedlog dopunskog plana za prilogođavanje klimatskim promjenama, za koje smatra da bi ih trebalo uključiti u program dobivanja poticaja Unije u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Plan predviđa izmjene u načinu korištenja zemljišta, proizvodnim metodama i strukturi poljoprivrede, s tim što će biti potrebno znatno povećati izdvajanja za regije koje će se naći najviše pogođene ovim promjenama, prenosi 'Poslovni dnevnik'. U međuvremenu, Bruxelles pokušava uvjeriti najveće zagađivače među svojim članicama da prionu na dodatno smanjvanje emisije štetnih plinova, a najveći pritisak vrši se na Poljsku od koje se traži da svoju emisiju ugljik-dioksida smanji za 26,7%, odnosno za 208,5 milijuna tona godišnje. Varšava se s time naravno ne slaže, a jedan od argumenata je i taj što Poljska ostvaruje viši ekonomski rast od prosjeka Unije, pa joj, prema njenim riječima, treba odobriti veće kvote emisije CO2. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) tvrdi da 10% ukupne emisije CO2 emitira 30 velikih termoelektrana od kojih se po 10 nalazi u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.