Istraživanja koja su nedavno provedena u Njemačkoj pokazala su kako potrošnja električne energije u kućanstvima raste čak i nakon što je na krov postavljena sunčana elektrana. To se naziva efektom solarne povratne veze (eng. solar rebound), koji se pokazao toliko značajan da istraživači očekuju kako će uzrokovati porast ukupne potrošnje električne energije za 5% do 2050. godine. To će, prema njima, također dovesti do viših cijena električne energije za sve potrošače!
Spomenuto istraživanje provedeno je na Sveučilištu na daljinu u Hagenu u Njemačkoj. Efekt solarne povratne veze već je ranije opisan u nekoliko studija i istraživanja. Njemački istraživači koristili su te podatke, kako bi došli do prosječnih vrijednosti i potom su koristili računalni model za izračun utjecaja efekta povratne veze u narednim godinama, pri čemu su mijenjali vremena u kojima dolazi do povećane potrošnje.
Efekt solarne povratne veze pojavljuje se jer kućanstva pretpostavljaju kako će u sunčanim razdobljima doći do pada cijena električne energije. Posljedica toga je odluka o, primjerice, povećanom korištenju perilica ili drugih kućanskih uređaja. Istraživači također smatraju kako kućanstva mogu steći dojam da imaju pravo na veću potrošnju energije jer su već uložila u 'zeleno energetsko rješenje'.
Stoga njemački istraživači očekuju da će to dovesti do oko 800 - 3400 TW h povećane potrošnje električne energije godišnje na svjetskoj razini do 2050. godine ili za 5% više. Kada se pak radi o Europi, u istom se razdoblju očekuje povećana potrošnja na razini 63 - 314 TW h godišnje ili za 5,1%.
Iako se to možda čini nebitnim, iznose treba staviti u perspektivu. Donja granica spmenutog raspona za svijet zapravo je nešto manja od 1/3 ukupne potrošnje električne energije u svih 27 članica Europske unije u 2024. godini (2729 TW h).
"Kada kućanstva troše dodatnu električnu energiju tijekom sunčanih sati, elektroenergetski sustav može pokriti tu potražnju uz razmjerno niske troškove. Međutim, kada se ta potrošnja pomakne na večernje sate ili zimsko razdoblje, potaknuto većom baznom potražnjom ili promjenama u obrascima korištenja, dolazi do potrebe za većom proizvodnjom energije iz vjetra, baterijskom pohranom energije i skupim dugoročnim pričuvnim izvorima energije, poput vodika. Posljedica toga je povećanje potreba za infrastrukturom i značajan porast troškova," upozoravaju njemački istraživači.
Ti bi troškovi do 2050. godine mogli iznositi i 12,7 - 18,6 milijardi eura u najnižem scenariju, odnosno na 72,3 - 82,9 mlrd. eura u najvišem scenariju. Ti troškovi nisu povezani samo s povećanim brojem sunčanih elektrana na krovovima, već i s vjetroelektranama, pohranom energije, vodikovom infrastrukturom, pričuvnim kapacitetima i nadogradnjom elektroenergetske mreže. Istraživanje također pokazuje da je loše vremenski postavljena dodatna potrošnja posebno skupa: kada potražnja ne odgovara ponudi električne energije od Sunca, troškovi sustava rastu brže.
Istodobno, ti povišeni troškovi padaju na teret onima koji si ne mogu priuštiti sunčane elektrane. Uz to, istraživači primjećuju da regulatorni okvir u Europi podržava tarifne strukture u kojima se električna energija iz mreže oporezuje više od one koja je proizvedena na vlastitom krovu, čime se učinkovito potiče solarna povratna veza, dok se troškovi sustava prenose na sve potrošače.
Ukratko, sunčane elektrane ne samo što izravno utječu na električnu mrežu, već i na promjene u ponašanju kućanstava koja tada počinju proizvoditi 'svoju' energiju. Prema istraživačima, sve to trebalo bi uzimati u obzir u svim budućim planovima u vezi s energetskom tranzicijom, objavio je nizozemski solarnoenergetski portal 'Solar 365'.
