Nakon Njemačke sada je i Nizozemska dodijelila prvi posao gradnje offshore vjetrofarme bez ikakvih poticaja. Vlada je posao gradnje 700 MW vjetrofarme Hollandse Kurst Zuid 1 i 2 dodijelila švedskom Vattenfallu, a elektrana koja bi mogla energijom opskrbiti milijun domova, trebala bi biti sagrađena do 2022. Troškovi gradnje vjetroelektrana udaljenih od obale su pali zadnjih godina kako proizvođači na tržište stavljaju sve veće turbine. Tamošnja vlada je objavila da su troškovi gradnje pali za 55%. Hollandse Kurst je treći od pet natječaja koja Nizozemska planira provesti s ciljem instaliranja 3.500 MW iz offshore vjetra do 2023. Nadalje, plan je dodati još 7.000 MW u vjetru između 2024. i 2030. a cilj je promijeniti imidž Nizozemske kao jednog od najvećih zagađivača u Europi. Do 2016. solar, vjetar i biomasa činili su samo 6% ukupno potrošene energije u toj zemlji prema čemu je uz Maltu i Luksemburg Nizozemska i dalje na začelju. Greenpeace je komentirao da je upravo spektakularno kako se vjetar sada natječe s plinom i TE na ugljen. "Energija vjetra iznova i iznova pokazuje kako može ponuditi sve veći kapacitet za manje gotovine. To je ključna poruka koju bi druge vlade trebale preuzeti od toga: trebaju revidirati svoju ambiciju prema gore u svojim nacionalnim energetskim planovima i vjetar na moru sjajan je način da im pomogne da to učine", kazao je Giles Dickson, izvršni direktor tvrtke WindEurope. On drži da su primjeri u Nizozemskoj i Njemačkoj mogući samo za nekolicinu developera na nekim tržištima i to tamo gdje vlade preuzmu i vode cijeli rizični proces realizacije projekata, objavio je EMP.