Obnovljivi izvori su već šesto tromjesečje za redom najveći izvor za proizvodnju električne energije širom Europe, čak i nakon što je nakon proljetnog 'lockdowna' uzrokovanog pandemijom koronavirusa došlo do ponovnog porasta potražnje za energijom.
Riječ je o statističkim podacima iz posljednjeg tromjesečnog izvješća o proizvodnji električne energije u Europi koje je objavio EnAppSys, specijalizirana tvrtka za analize u energetici.
Rekordna proizvodnja
Prema tim podacima, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine dosegnula je 264,5 TW h, što je najveći iznos do sada, a za čak 8% je veći od iznosa iz istog razdoblja 2019. Pri tome na proizvodnju u vjetroelektranama otpada 95,5 TW h ili 39,8%, a na hidroelektrane 105,3 TW h ili 37,6%. U skladu s time, iz obnovljivih izvora u trećem tromjesečju ove godine u Europi je pokrivano 40,3% potražnje za električnom energijom, dok je iz fosilnih goriva pokrivano (i dalje velikih) 35,2%, a iz nuklearne energije 24,4%.
Rekordi su dosegnuti i u pojedinim zemljama. Tako je već treće tromjesečje za redom rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora ostvarena u Velikoj Britaniji i dosegnula je 25,22 TW h, pri čemu je ipak došlo do određenog smanjenja proizvodnje u sunčanim i elektranama na biomasu, no to je nadomješteno većom proizvodnjom u vjetroelektranama i hidroelektranama. Ukupno, na obnovljive izvore u Velikoj Britaniji otpada 39,0% proizvodnje električne energije, a slijede ih nuklearna energija sa 16,1%, dok na uvoz otpada 3.9%, a na proizvodnju u termoelektranama na ugljen (nekada vodeće izvore električne energije na Otoku) tek 0,4%.
Najveći udio hidroelektrana
Najveći udio u obnovljivom energetskom miksu u Europi imaju hidroelektrane (40%), pri čemu je udio proizvodnje u akumulacijskim hidroelektranama najveći u Norveškoj (49%), dok je udio proizvodnje u protočnim hidroelektranama najveći u Italiji (21%).
Nakon hidroelektrana, najveći udio u obnovljivom miksu imaju vjetroelektrane (38%), pri čemu je Njemačka još od 2015. godine zadržala prvo mjesto po vjetroenergetskoj proizvodnji u Europi. S druge strane, došlo je do značajnog pada njemačke proizvodnje električne energije u termoelektranama na lignit.
Oporavak potrošnje
U svakom slučaju, unatoč novim valovima pandemije širom Europe, dolazi do povećanja potrošnje električne energije. Uostalom, potražnja za električnom energijom u trećem tromjesečju dosegnula je razine iz istog razdoblja 2019. godine.
Kada je pak riječ o udjelima pojedinih izvora za proizvodnju električne energije u ukupnom energetskom miksu, najveći udio u trećem tromjesečju 2020. godine imale su nuklearne elektrane (24%!), a zatim slijede termoelektrane na plin (20%), hidroelektrane (16%), vjetroelektrane (15%), termoelektrane na lignit i ostale vrste ugljena (14%), dok svi ostali izvori čine preostalih 11%, objavio je američki hidroenergetski portal 'HydroReview'.
