Novo izvješće norveške međunarodne organizacije DNV naziva Energy Transition Outlook 2025 predviđa da će gotovo polovica ukupnog svjetskog solarnog kapaciteta do 2060. godine biti kombinirana s baterijskim sustavima za pohranu energije, što je dramatičan skok u usporedbi s današnjih svega 2%.
Prema tom izvješću, solarna energija će do tada osiguravati 47% svjetske proizvodnje električne energije, odnosno pet puta više nego 2024. godine. Počevši od sredine 2030-ih, približno polovica novoizgrađenih solarnih postrojenja uključivat će i sustave za pohranu energije, dok je trenutno taj udio tek 6,6%.
Takav razvoj situacije dovest će do toga da regije poput Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Indijskog potkontinenta, Jugoistočne Azije i podsaharske Afrike do 2060. godine budu imale veći kapacitet "solar-plus-storage" postrojenja nego klasičnih samostalnih solarnih sustava, prenosi PV magazine.
DNV naglašava da će već sredinom 2030-ih razlika u prosječnim cijenama energije biti dovoljno izražena da kombinirano postrojenje ostvaruje približno 15% veći godišnji prihod od samostalnog solarnog postrojenja, i to usprkos dvostruko višim operativnim troškovima i manjem faktoru kapaciteta.
Izvješće također procjenjuje da će mali solarni sustavi na krovovima kuća i zgrada u pojedinim svjetskim regijama proizvesti jednako ili više energije nego velike solarne elektrane tijekom nadolazećih desetljeća.
Glavni nalazi izvješća pokazuju da će solarna i vjetroenergetika zauzimati 32% svjetskog energetskog miksa već do 2030. godine. Širenje ovih dvaju izvora, zajedno s nuklearnom i hidroenergijom, rezultirat će dominacijom nefosilnih goriva od sredine 2050-ih.
