Solarna tehnologija: tko gubi, a tko dobiva?

Autor: A.H. Objavljeno: 20.06.2013. 🕜 09:41 Lokacija: Bonn (Njemačka)

Solarna tehnologija u Aziji doživljava ubrzan rast, u EU-u je trenutno u krizi, ali diljem svijeta nastaju nova tržišta

Ovoga tjedna se u Münchenu na sajmu Intersolar Europe očekuje oko 50.000 posjetitelja. Riječ je o je najvažnijem sajmu u svijetu za solarnu tehnologiju. Sajam je počeo u ponedjeljak stručnom konferencijom o solarnoj tehnologiji na kojoj sudjeluje oko 2.000 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Od srijede do petka u središtu pozornosti je oko 1.500 izlagača sa svojim proizvodima, piše Deutsche Welle. Težišta su na novim tržištima u svijetu, na novoj tehnici kako bi se solarnu energiju proizvodilo još povoljnije i solarnu struju s vlastitoga krova koristilo za vlastite potrebe i time smanjivalo račun za struju. Dosad je glavni oslonac rasta u solarnom sektoru bila Europa. Oko 70% svih solarnih modula instaliranih do kraja 2012. bilo je instalirano u Europi. Prednjačile su Njemačka i Italija gdje solarna energija pokriva više od 5% potreba za električnom energijom. Ali, u 2013. se u Europi očekuje manje instaliranja solarnih modula, osobito u Njemačkoj i Italiji, jer su osjetno smanjene zakonom zajamčene otkupne cijene za solarnu struju. Američki institut za istraživanje tržišta IHS kao razlog slabljenja tržišta u Europi navodi i protudampinšku carinu koju je Europska komisija uvela na kineske solarne module. Američki analitičari IHS-a očekuju smanjenje prodaje solarnih modula u Europi za 35% u odnosu na prošlu godinu. Potpuno drukčije solarni stručnjaci vide razvitak u ostatku svijeta. Vodeći stručnjaci očekuju za 2013. globalni rast od preko deset posto u odnosu na prošlu godinu. "Kina će vrlo vjerojatno ove godine biti najveće tržište, na drugom mjestu je Japan, na trećem SAD", prognozira Winfried Hoffmann, predsjednik europskog Industrijskog saveza EPIA u razgovoru za Deutsche Welle.  Kako bi kompenzirali smanjenje prometa na europskim tržištima njemačka i europska poduzeća slijede više strategija. "Nastojimo to kompenzirati ekspanzijom na druga tržišta, u Afriku i na američko i azijsko tržište", kaže Günther Häckl, predsjednik njemačkog Saveza solarnoga gospodarstva (BSW). Poduzeće Juwi iz Wörrstadta na zapadu Njemačke planira velike solarne parkove u Njemačkoj i inozemstvu, a kod solarne energije se gotovo potpuno oslanja na inozemne poslove. Zbog visokih carina na kineske module i smanjenja zajamčene otkupne cijene veliki solarni parkovi više nisu pod tim uvjetima rentabilni, kaže član uprave Juwia Matthias Willenbacher. Po njegovim navodima njegovo poduzeće će 2013. instalirati u Njemačkoj manje od deset megawatta solarnih postrojenja, godinu dana ranije instaliralo je deset puta više. Potencijal rasta on vidi prije svega u inozemstvu. Očekuje da će ove godine u inozemstvu instalirati 200 MW modula, prije svega na jugoistoku Azije i u Indiji. Sve važnija postaje i proizvodnja solarne energije za vlastite potrebe. Za velika poduzeća i supermarkete koji preko dana troše puno energije sve više se isplati instalirati solarne module na vlastitom krovu, s obzirom da je u brojnim zemljama tako proizvedena struja jeftinija nego ona koju kupuju od energetskih koncerna. Proizvođač modula Centrosolar već je izgradio brojna solarna postrojenja na supermarketima u Italiji i Njemačkoj i tu vidi mogućnost rasta tržišta, ali ukazuje da je potrebno stručno savjetovanje o tomu. "Vlastita potrošnja solarne energije jasno prolazi, ali poduzeća trebaju savjetovanje, projekti su kompliciraniji", kaže Alexander Kirsch, predsjednik Uprave Centrosolar Group AG-a u razgovoru za DW. Na Intersolaru su u središtu pozornosti ove godine mogućnosti pohranjivanja proizvedene energije. Osobito vlasnici kuća u Njemačkoj i Italiji, čija solarna energija je upola jeftinija nego ona koju kupuju preko mreže, sve više se zanimaju za mogućnosti pohranjivanja struje. Sustavi za pohranjivanje su zanimljivi i seoskim područjima bez struje. Još su ti sustavi relativno skupi. Ali, solarna branša se nada smanjenju troškova idućih godina kroz inovacije i sve masovniju proizvodnju, zaključuje Deutsche Welle. 

TAGOVI