Praktički od početka mandata Donald Trumpova administracija vodi najavljenu energetsku politiku koja znači široku političku i regulatornu kampanju protiv razvoja vjetroelektrana u SAD-u, osobito offshore projekata na moru. Nije riječ samo o političkoj retorici - mjere obuhvaćaju savezna odobrenja, zakup državnog pomorskog područja, dozvole za gradnju pa i preispitivanje već pokrenutih projekata.
„Ne želimo vjetroelektrane, a ne želimo ni solarnu energiju, jer su one ruglo za našu zemlju”, rekao je Trump na sastanku kabineta u srpnju 2025. „One nanose veliku štetu našoj zemlji, a pametne zemlje ih ne koriste.”, smatra američki predsjednik.
Preispitivanje dozvola za realizirane projekte
Najnoviji potez odnosi se na tri velika projekta na istočnoj obali SAD-a. Ministarstvo pravosuđa zatražilo je sudsku intervenciju kako bi se preispitale dozvole za projekte New England Wind, Maryland Offshore Wind i Revolution Wind. Posebno je značajan Revolution Wind snage 700 MW, koji je završio izgradnju na moru i od ožujka 2026. isporučuje električnu energiju mreži Nove Engleske.
Administracija se poziva na nacionalnu sigurnost i ulogu vjetroturbina u ometanju vojnih radara. Prema izvješću Reutersa iz svibnja, pozivajući se na Financial Times, postupci odobravanja za približno 165 kopnenih vjetroenergetskih projekata bili su blokirani ili odgođeni zbog postupanja Pentagona. To je važno, jer se zastoji ne odnose samo na zemljišta u državnom vlasništvu nego i na projekte na privatnim parcelama.
Država pod svaku cijenu nastoji potaknuti investitore da odustanu od offshore vjetroelektrana
Administracija je sklapala sporazume prema kojima se investitorima nadoknađuju troškovi zakupa morskih područja ako odustanu od projekata, uz obveze preusmjeravanja ulaganja u američke energetske projekte, uključujući plinske elektrane. Prema podacima iz lipnja Trumpova administracija isplatila 2,6 milijardi dolara u sklopu niza sporazuma kojima se energetske tvrtke nastojalo odvratiti od izgradnje vjetroelektrana. Primjer je sporazum s TotalEnergiesom vrijedan oko 928 milijuna dolara u zamjenu za povrat plaćenih naknada za zakup.
„Ovi sporazumi – prema kojima ćemo vraćena sredstva od naknada za zakup ponovno uložiti u financiranje izgradnje postrojenja za ukapljeni prirodni plin (LNG) Rio Grande, kapaciteta 29 milijuna tona, te u razvoj naših aktivnosti u sektoru nafte i plina – omogućuju nam da podržimo razvoj proizvodnje i izvoza plina u SAD-u. Ta će ulaganja doprinijeti opskrbi Europe prijeko potrebnim LNG-om iz SAD-a te osigurati plin za razvoj podatkovnih centara u SAD-u. Smatramo da je ovo učinkovitije korištenje kapitala u SAD-u”, izjavio je ove godine Patrick Pouyanné, predsjednik Upravnog odbora i glavni izvršni direktor tvrtke TotalEnergies.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da će energetskoj tvrtki Invenergy isplatiti 765 milijuna dolara kako bi odustala od planova za izgradnju četiriju vjetroelektrana nedaleko od obala Kalifornije, New Yorka i Mainea. Prema sporazumu, tvrtka će ta sredstva preusmjeriti u izgradnju najmanje pet elektrana na prirodni plin u saveznim državama na Srednjem zapadu te u razvoj projekata geotermalnih elektrana u zapadnom dijelu SAD-a.
Problemi sa sudovima
Međutim, Trumpova administracija nailazi na ozbiljne pravne prepreke: savezni sudovi već su poništavali ili ograničavali pojedine mjere kojima se pokušalo zaustaviti razvoj vjetroelektrana. Najnoviji pokušaji ponovnog otvaranja dozvola izazivaju dodatnu zabrinutost investitora jer stvaraju neizvjesnost čak i za projekte koji su već izgrađeni ili su pri kraju razvoja. Istodobno dovode u pitanje i politički dogovor u američkom Senatu o ubrzavanju izdavanja dozvola za energetske i infrastrukturne projekte.
Za energetsko tržište SAD-a posljedice bi mogle biti sporiji rast novih kapaciteta vjetroenergije, veća potražnja za alternativnim izvorima proizvodnje i veći regulatorni rizik za investitore. Konačni učinak ovisit će o sudskim odlukama i tome koliko će se projekata uspjeti nastaviti unatoč tim preprekama.
