Naveo je da mu nije jasna politika koju hrvatska Vlada vodi prema vjetroelektranama. "Za fotonaponske elektrane ne želi dozvoliti velike snage i velike poticaje, a za vjetar se čini da će biti drugačiji pristup. Sad se govori o potrebi unapređenja elektroenergetskog sustava na jugu Hrvatske kako bi se omogućila izgradnja vjetroelektrana. To je suludo! Ide se dakle za uvozom skupog inozemnog sustava za proizvodnju energije koji rade kad hoće, odnosno kad vjetar puše, a za to ćeš se istrošiti gradnjom distribucijskog sustava. Končar je istina, razvio vjetroagregat, ali on još nije dovoljno ispitan u radu, nije spreman za upotrebu pa se ugrađuje uvozni. Zašto se ne pričeka malo da se naša industrija osposobi za proizvodnju tih sustava, a u međuvremenu možemo raditi nešto što možemo, primjerice bioplin", misli Šimić.
Na pitanje zašto tvrdi da je struja iz vjetroelektrana toliko skuplja Šimić je odgovorio da je nuklearna elektrana pouzdanija je od vjetroelektrane koja proizvodi struju samo kad ima vjetra, a kad nema vjetra, sustavu daju stabilni izvori koji ne ovise o vremenskim uvjetima. "Osim toga, jedna nuklearka zapošljava i do tisuću ljudi, a vjetro ili solarne elektrane rade na daljinski upravljač s minimalnim brojem ljudi. Treba znati da već današnji kapaciteti vjetroelektrana u Hrvatskoj prave takve probleme da je to dodatna cijena na koju nitko nije računao. To samo povećava cijenu rada ukupnog elektroenergetskog sustava.
Danas na tržištu najviše vrijedi kada svoj energetski potencijal možeš koristiti, plasirati na tržište. Proizvodiš li struju kad drugome ona treba, pa ju možeš prodat. Zbog toga su vjetroelektrane slabije rješenje. Bosna sada kreće u gradnju čak 7 hidrocentrala i mi smo u energetskom pogledu daleko iza njih, a to će se tek pokazati idućih godina", izjavio je prof. dr. Šimić.
