Kod jednostavnog priključka je postupak pojednostavljen tako da kupac kada
zatraži priključak od operatora distribucijskog sustava dobiva elektroenergetsku
suglasnost i ponudu o priključenju na elektroenergetsku mrežu. Ponuda o priključenju je
ujedno i ugovor tako da nije potrebno posebno ugovaranje. Nadalje, jasno je definirano
da za
promjene na građevini koja se može izvoditi bez građevinske dozvole i bez
glavnog projekta,
investitor
uz zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti,
dostavlja
dokaz o uporabljivosti postrojenja i
instalacija.
Dosadašnji postupak je
uključivao i dobivanje prethodne elektroenergetske suglasnost koja više nije potrebna. Kod složenog priključka od investitora
se traži
da snosi troškove
stvaranja tehničkih uvjeta u mreži, budući da taj priključak nije planiran
planovima
operatora sustava.
Ujedno je omogućeno investitoru prema uvjetima operatora sustava
da može za dio poslova na
elektroenergetskoj
mreži
angažira
ti
treću stranu kako bi
radovi na priključku bili brži, a troškovi budu niži. Osim ukidanja prethodne
elektroenergetske suglasnosti smanjen je i broj administrativnih postupaka. Uredba ujedno određuje potrebne
rokove za svaku radnju operatora sustava prilikom
postupka
priključenja na elektroenergetsku mrežu. HEP ODS će biti obavezan u najkraćem roku, ne dužem od 15 dana od primitka zahtjeva za izdavanje elektroenergetske suglasnosti izdati suglasnost ili obavijestiti da to nije moguće.
Reakcije struke na ovu Uredbu su podijeljene, a bivši pomoćnik ministra energetike Mate Rebić (MOST) ističe da ona neće riješiti neke goruće probleme. "Ova uredba je posljedica negativnih ocjena Svjetske Banke i njene Doing Business ocjene Hrvatske u kojoj je jedan od glavnih kriterija i brzina administrativnog rješavanja priključka električne energije. Naime, iako se možda može činiti da će se ovom uredbom riješiti i pitanje priključenja mikro proizvođača na mrežu, realnost je u potpunosti drugačija. I dalje su nepoznati osnovni preduvjeti, model obračuna (mjesečni/godišnji), model priključka (dvosmjerno brojilo, dva brojila), model ugovaranja sa opskrbljivačima, model otkupa proizvedenih viškova. Drugim riječima, ne postoje temeljni preduvjeti prema kojem bi građani ili opskrbljivači putem obveznih shema ušteda bili potaknuti na aktivnije sudjelovanje na tržištu, bez obzira na pojednostavljenje administrativne procedure samog priključka. Da usporedimo, to je isto kao da pojednostavite proceduru kupnje i registracije vozila ali zabranite vožnju", kaže Rebić za naš portal.
U interesnom udruženju obnovljivaca pozdravljaju promjene. "Svako pojednostavljenje administrativnih prepreka podiže Hrvatsku na razini ljestvica kvalitetnijeg i poticajnog gospodarskog okruženja. Prilika je ovo i za HEP-ODS da nastavi snažnije ulagati u smart-grid rješenja koje će omogućiti bolje upravljanje energijom i fleksibilniju mrežu čime se direktno omogućuje masovnija instalacija obnovljivih izvora energije na krovovima građana, poduzetnika, OPG-ova, turističkih iznajmljivača i obrtnika", komentira Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori Hrvatske. Ona kaže da HEP-ODS-a može, s aspekta obveze koju ima svake godine u dijelu poboljšanja energetske učinkovitosti za dva posto, kroz taj sustav kompenzirati mrežarinu i tako poticati više od 100 MW godišnje mikrosolara. U udruženju smatraju da se HEP-ODS se mora angažirati kroz sustav poticanja energetske učinkovitosti tako da će izmijeniti priključno mjesto o svom trošku kako bi mogao prihvatiti svakog novog potrošača što bi se HEP-u računalo kao investicija u energetsku učinkovitost, a korisniku kao poticaj u mikro postrojenje. Također drže da HEP-ODS treba pokrenuti interne procese gdje nastaju najveći gubici na niskonaponskoj mreži i tu poticati instalaciju mikro postrojenja kako bi smanjili gubitke i time se može jednokratno prebaciti ušteda HEP-u u gubicima na mikro proizvođače. Rebić pak na to kaže da HEP-ODS kao distributer i regulirana djelatnost nije i ne bi smio biti dio obveznih shema ušteda, posebice ako bi se one dodjeljivale samo HEP-u. "Pristup mreži kao reguliranoj djelatnosti imaju svi opskrbljivači jednako i temeljem navedenog isti moraju biti u sustavu obveznih ušteda, nikako HEP-ODS. HEP-ODS bi svakako trebalo zakonskom osnovom usmjeriti u smanjenju troškova priključka za mikro proizvođače iz OIE kako bi isti bili investicijski prihvatljiviji, kako za građane tako i za opskrbljivače u obveznim shemama ušteda. Svjesni prepreka i nedostataka mi u MOSTU smo pripremili i prijedlog Zakona o samoopskrbi, tzv. mikrosolarima koji će sljedeći tjedan biti upućen u proceduru.", rekao je Rebić.
