Na mrežnim stanicama Fonda danas su objavljene osnovne informacije o pozivu te Prijavni obrazac, kako bi se svi zainteresirani mogli na vrijeme pripremiti za podnošenje zahtjeva.
"S obzirom na veliki interes i dobre financijske rezultate Fonda, dostupan budžet smo povećali s prošlogodišnjih 12 na 17 milijuna kuna. Visina poticaja je ostala nepromijenjena. Za kupnju eko vozila građani će moći dobiti do 40 posto iznosa sredstava, odnosno do 80 tisuća kuna za električne automobile, do 40 tisuća za plug-in hibride automobile, uz uvjet da im je emisija CO2 manja od 50 g/km, te do 20 tisuća kuna za električne skutere, motocikle i četverocikle na struju, dok će za električne bicikle biti dostupno do pet tisuća kuna fondovih poticaja", pojasnio je direktor FZOEU-a Dubravko Ponoš.
Sufinanciraju se samo nova motorna vozila koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Hrvatskoj ili ranije, nisu bila registrirana, a u slučaju električnog bicikla da nije ranije bilo korišteno.
Ponoš apelira na sve koji se odluče prijaviti na javni poziv da dobro prouče potrebnu dokumentaciju. "Procedura i sadržaj prijave su krajnje pojednostavljeni te zato od svih zainteresiranih očekujemo da ju popune i dostave prema uvjetima javnog poziva", kaže.
Svi koji dostave potpunu dokumentaciju u okvirima raspoloživog budžeta od 17 milijuna kuna dobit će ugovor o sufinanciranju kupnje električnog vozila koji moraju realizirati u roku od godinu dana. Ponoš objašnjava da se produžetkom roka za iskorištenje odobrenih sredstava, koji je prošle godine bio šest mjeseci, išlo na ruku korisnicima jer se u praksi, s obzirom na rokove isporuke, to razdoblje u nekim slučajevima pokazalo kratkim.
Prošle godine je sredstvima Fonda građanima sufinancirana kupnja oko 400 električnih automobila, bicikala i motocikla te plug-in električnih vozila. Ponoš najavljuje da nakon ovog poziva ide i javni poziv za sufinanciranje punionice te onaj za kupnju električnih vozila za javni i privatni sektor. "Fond raznim programima e-mobilnosti nastoji potaknuti transformaciju prometnog sustava u čišći i održiviji, što je izazov s kojim se trenutno suočava Europa. U bliskoj budućnosti punionice će biti sastavni dio građevinskih projekata i imat će ih svaka nova zgrada, a do tad je na nama da postojeći sustav što bolje prilagodimo, kako bi tranzicija bila što brža i učinkovitija", zaključio je Ponoš.
