Austrijanci su već na velika vrata zakoračili u plinski biznis na području Dalmacije, koja bi u sljedećih pet godina trebala dobiti više od 400 kilometara lokalne plinovodne mreže, piše Vjesnik, misleći pritom na austrijsku tvrtku EVN AG (Enerqieversourqung Niederoesterreich AG) koja je već dobila koncesije za gradnju plinovodne mreže na području dviju dalmatinskih županija - Zadarske i Splitsko-dalmatinske, a za koji dan, vjeruje se, i Šibensko-kninske, čime će tako držati primat u plinskom biznisu Dalmacije. Samo na području Zadra planira se gradnja 350 kilometara plinovoda na koji će se priključiti oko 25 000 potrošača, i to do 2011, navodi Vjesnik. Do tada će se u taj dio projekta investirati oko 25 milijuna eura. Koncesionar se obvezao da će u prvoj fazi projekta plinom pokriti područje Zadra, Biograda i dijela Benkovca, i taj dio završiti do kraja 2011. Na splitskom području projekt je podijeljen u tri faze. U prvoj će se plinoficirati veći gradovi-Split, Trogir, Solin i Kaštela, u drugoj sva mjesta u pravcu Makarske, a u trećoj fazi na red će doći otoci koji će se opskrbljivati ukapljenim plinom. Gradnja primarne i distributivne mreže te sekundarne mreže na koju će se priključiti 200 000 potrošača Dalmacije koštat će više stotina milijuna eura. Na cijelom području Dalmacije gradnju lokalne mreže pratit će gradnja magistralnog plinovoda. Na području Šibensko-kninske županije prirodni plin trebao bi stići do 52 000 potrošača koji bi po stručnim izračunima godišnje trošili oko 65 milijuna kubika plina, a investicija je »teška« oko 24 milijuna eura, neslužbeno doznaje Vjesnik. Usporedno s ovim projektom, država nastavlja započeti projekt korištenja ukapljenog naftnog plina na otocima. Do 2012. država će u taj posao, doznajemo, uložiti oko 34 milijuna kuna. Država putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naime, izravno sufinancira otočna kućanstva koja se odluče za korištenje ukapljenog naftnog plina kao energenta i Sunčeve energije, odnosno za »miks« energiju. Tako otočani s pedesetak naseljenih hrvatskih otoka mogu dobiti državna sredstva za izradu projektne dokumentacije ako se odluče krenuti s korištenjem plina ili solarne energije, odnosno za gradnju spremnika ako je njihov odabir ukapljeni plin. Prvih 100 spremnika država je već besplatno podijelila otočanima, kao poticaj korištenju tog energenta. Svi oni do kojih sutra dođe zemni plin, sutra će moći bez ikakvih preinaka i dodatnih troškova moći prijeći na njegovo korištenje, piše Vjesnik.