Na 35. obljetnici izvoza ruskog plina u Njemačku čelnik ruske plinske tvrtke Gazprom osvrnuo se na opskrbu Europe plinom. Predsjednik uprave Gazproma, Aleksej MILLER pri tome se govorio o povijesti isporuke ruskog plina za zapadnoeuropske zemlje, pri čemu su Gazprom i njemačka plinska tvrtka VNG Verbundnetz Gas razvili pouzdano energetsko partnerstvo. Pri tome su također istaknute i neke činjenice. Primjerice, u 2007. godini Gazprom je isporučio više od 150 mlrd. m3 prirodnog plina za Europu, pri čemu Njemačka kao najveće Gazpromovo izvozno tržište u Europi trenutačno dobiva manje od 1/3, odnosno oko 40 mlrd. m3 godišnje čime se pokriva veći dio energetskih potreba. Od 1973. godine, kada su isporuke započele do danas u Njemačku je isporučeno ukupno 859 mlrd. m3, a očekuje se da će se količine povećati. Kako bi pri tome odgovorio na povećanje potrošnje, Gazprom poduzima značajna ulaganja u nova polja, prijevozne pravce, skladišta i plinske čvorove širom Europe (npr. do kraja 2008. godine tvrtka bi trebala uložiti oko 30 mlrd. dolara). Dva primjera Gazpromove usmjerenosti na europsko tržište su plinovodi Nord Stream (Sjeverni potok) i South Stream (Južni potok) koji će povećati sigurnost opskrbe Europe energijom, izbjegavajući prolaz kroz zemlje s kojima je do sada bilo problema. Pri tome će Gazpromovi njemački partneri kao što su EON Ruhrgas i Wingas pomoći u isporuci ruskog plina na tržišta Belgije, Francuske, Nizozemske, Švicarske i Velike Britanije. Veliki značaj za Gazprom i osiguranje opskrbe Europe ima i izgradnja podzemnih skladišta pa je tijekom travnja 2008. godine s VNG-om potpisan ugovor o izgradnji novog podzemnog skladišta pokraj Bernburga u njemačkoj pokrajini Saskoj i Anhaltu, a koje bi u pogon trebalo biti pušteno 2009. godine. Uz to, zajedno s Wingasom, Gazprom sudjeluje u upravljanju podzemnog skladišta Reden u Njemačkoj kapaciteta 2,3 mlrd. m3 i u razvoju podzemnog skladišta Haidach u Austriji kapaciteta 1,2 mlrd. m3 koje bi se trebalo i proširiti. Isto tako, čelnik Gazproma se osvrnuo i na liberalizaciju i deregulaciju europskog energetskog tržišta, ali i na zahtjeve Europske komisije za razdvajanje velikih energetskih skupina (kojima i sam pripada).