Cijene plina u Europi potkraj prošlog tjedna porasle su za oko 35%, što je izravna posljedica napada na plinska postrojenja u zemljama Perzijskog zaljeva u novom ratu na Bliskom istoku. Osim oštećenja plinskih postrojenja, osobito onih za ukapljivanje plina u Kataru i terminala za izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), ali i zatvaranja Hormuškog tjesnaca za prolaz tankera, došlo je do poremećaja i dodatnih pritisaka na svjetskom tržištu LNG-ja. To povećava neizvjesnost u vezi s opskrbom plinom Europe, koja je uvelike ovisna o uvozu.
Unatoč brojnim pokušajima za ponovno otvaranje, Hormuški tjesnac uglavnom je i dalje zatvoren. Radi se o ruti kroz koju prolazi 1/5 svjetskog izvoza LNG-ja. Posljedica toga je da je cijena plina na nizozemskoj burzi TTF s 30 EUR/(MW h), koliko je iznosila 28. veljače, porasla na oko 70 EUR/(MW h).
Naime, ne postoje alternativne rute za izvoz LNG-ja iz zemalja Perzijskog zaljeva pa zemlje širom svijeta, a osobito Kina i druge azijske zemlje, kao najveći potrošači, traže druge dobavljače. Najveći od njih su Sjedinjene Američke Države koje su najveći dio svojeg izvoza, barem do sada, usmjeravale prema Europi. Istodobno, u proteklih nekoliko godina, osim 2022., kada je došlo do ruske agresije na Ukrajinu, europska skladišta plina imala su problem razmjerno male zapunjenosti. Uz to, uobičajeno bi se punila po ljeti, kada su cijene uglavnom niže (što se sada ne očekuje).
Kao neto uvoznik plina, Europa je uvelike ovisna o vanjskim čimbenicima kada se radi o opskrbi energijom. Domaća proizvodnja plina u Europi već je godinama u padu i nije za očekivati da će se to brzo promijeniti. Najbolje rješenje za Europu stoga je usmjeravanje na druge, održive energente za proizvodnju električne i toplinske energije, objavio je nizozemski portal 'Warmte365'.
