Rusija je važan proizvođač plina i isporučuje oko trećinu plina potrošenog u Europi. Većina toga plina prolazi kroz ukrajinske plinovode. Gotovo 40% plina u Njemačkoj dolazi iz Rusije, stoga kriza u Ukrajini nije samo politička, već se tu radi i o plinu, komentira Deutsche Welle. Još veća je ovisnost baltičkih država, jer one uvoze skoro 100% svoga plina iz Rusije, a i u Ukrajini ovise o plinu iz Rusije. Tako s krizom u Ukrajini raste i briga za energetsku opskrbu u Europi, jer, Rusija je u prošlosti svoga plinskog diva Gazproma rado koristila za političke ciljeve. Ukrajinci su to već osjetili na vlastitoj koži. Od 2006. je Rusija Ukrajini već dva puta zavrnula plinske ventile. Razlog tome je bila svađa oko uvjeta za tranzit i oko cijena. Osim toga, Rusija je Ukrajinu sumnjičila da se priključila na plinovode, a da za to nije platila. A i sada je Ukrajina ponovno osjetila tu moć Rusije. U srijedu, 5. ožujka je Gazprom najavio da će povući popust od 30% na ruski plin i od Ukrajine zatražio da izmiri dugove. Za jednu državu, koja se nalazi pred bankrotom, to je težak udarac. No, u kakvoj situaciji će se naći Europa ako kriza eskalira i Rusija zavrne plin? "Europska unija bi time bila posebno pogođena", smatra Jonas Grätz iz Centra za sigurnosnu politiku smještenog u Zürichu. "Međutim, neke zemlje poput Mađarske ili Bugarske bi vjerojatno bile više pogođene, nego zapadna Europa, gdje su plinski rezervoari još popunjeni sa 60%. To znači da je potrošnja osigurana za još do četiri mjeseca." Usto dolazi da je potrošnja plina zbog tople zime još relativno mala. "Osim toga, imamo i preveliku ponudu na međunarodnim plinskim tržištima", kaže Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja, DIW. "Ali dugoročno gledano Europa nije dovoljno pripremljena na to da jednu trećinu plina dobiva iz drugih izvora. Posebice je to slučaj u zemljama jugoistočne Europe, koje otkupljuju velike količine plina iz Rusije", napominje Kemfert. Ukoliko bi bio samo blokiran tranzit preko Ukrajine, onda bi se ruski plin mogao dopremati preko plinovoda Sjeverni tok, čija trasa vodi od Rusije kroz Baltičko more izravno do Njemačke, a trenutačno nije potpuno iskorišten. Veliki dio plina se doprema i putem plinovoda Jamal preko Bjelorusije i Poljske do Njemačke. Ukoliko se iz Rusije više uopće ne bi dopremao plin, u Europu bi se mogao na primjer s Bliskog istoka prevoziti ukapljeni zemni plin u tankerima. Međutim, kako komentira DW-e, u Njemačkoj ne postoji nijedan terminal u kojemu bi se mogao istovariti teret s tankera. U slučaju dužeg izostajanja isporuke plina iz Rusije, dobavljači bi se mogli prebaciti i na druge plinovode, na primjer iz Alžira ili Norveške. Dugoročno gledano bi Europa i iz Irana mogla nabavljati plin, ukoliko bi se ta zemlja jače otvorila prema Zapadu, piše Deutsche Welle.