Od 2020. će Europa plin iz Kaspijskog mora dobivati putem Transjadranskog plinovoda, piše Deutsce Welle. Nakon početnih poteškoća ti planovi dobivaju sve jasnije obrise. Transjadranski plinovod (TAP) bi trebao ići preko sjeverne Grčke i Albanije do južne Italije gdje bi bio spojen s postojećom mrežom. Financiranje južnoeuropskoga plinskog koridora izgledalo je upitno nakon što su u veljači njemački E.on i francuski Total izrazili želju da napuste taj projekt, što su krajem rujna i učinili. Ali, u međuvremenu je spreman novi investitor. Enagas, jedan od najvećih ponuđača plina u Španjolskoj, preuzet će većinu udjela financiranja od Eona. Najvažniji investitori u TAP su i dalje BP, Statoil i azerbajdžanski Socar s po 20% udjela. Pripremne investicije, primjerice u prilazne ceste, počet će već 2015. godine, izjavio je Landwehr na energetskoj konferenciji "Balkans and the Adriatic Oil & Gas Summit" u Ateni. Transjadranski plinovod bi trebao pokrivati do 20 posto europskih potreba za plinom. Od 880 kilometara planiranog plinovoda, 540 kilometara otpada na Grčku čime ta zemlja koju potresa kriza dobiva ključnu ulogu u provedbi projekta. Još nije utvrđeno kuda bi točno trebao prolaziti plinovod preko sjeverne Grčke, s obzirom na to da više gradova, općina i građanskih inicijativa prosvjeduje protiv planova izgradnje i zahtijeva promjenu trase. Ni postupak izdavanja dozvola ne prolazi uvijek bez poteškoća. Puno vremena uzima prije svega obrada službenih zahtjeva za zaštitom okoliša. Ali, sad je čekanju došao kraj, kaže grčki ministar za energiju Jannis Maniatis. "S veseljem vam danas mogu priopćiti da sam prije otprilike 20 dana odobrio zahtjeve za zaštitu okoliša u svezi s projektom TAP. S moga gledišta vremenski stojimo dobro", izjavio je Maniatis u razgovoru za DW. Ali, za nove se nedoumice pobrinula grčka lijeva oporbena stranka Syriza, najavom da će u slučaju pobjede o nekim dijelovima sporazuma za gradnju TAP nanovo pregovarati.