HERA umanjila Plinacru tarifu za transport plina

Autor: N.D. Objavljeno: 22.03.2017. 🕜 13:57 Lokacija: Zagreb

Plinacrova tarifa za 2017. niža je za gotovo 20%

Upravno vijeće HERA-e donijela je Odluku o iznosu tarifnih stavki za transport plina za nacionalnog transportera plina Plinacro. Kako doznajemo neslužbeno, HERA je u odnosu na prethodnu Odluku o iznosu tarifnih stavki za 2015. i 2016. Plinacru tarife u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. prosinca 2021. smanjila u prvoj godini za 19,66%. Tarife nastavljaju padati i u narednim godinama pa će tako u 2019. pasti za 21% u odnosu na ovu godinu, u 2020. taj pad iznosit će 25,6%, a u 2021. čak 29,3% u odnosu na tarifu iz 2016. Tarifa za izlaz na interkonecijama i na izlazu iz Hrvatske past će 2020. za čak 34% u odnosu na tarifu iz 2016, pojašnjavaju u Plinacru. 
Vrijedi istaknuti da je HERA prethodno smanjila i opskrbne marže opskrbljivačima plina za 31,7%, na 0,0097 kuna po kWh (bez PDV-a), dok je iznos fiksne mjesečne naknade ostao nepromijenjen. Time će prosječni trošak opskrbe iznositi 0,0112 kn/kWh, čime će prosječna cijena plina za kućanstva biti smanjena za 2,1%. To je napravljeno novom Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu koja je donesena prošlog petka. Ta dva poteza smanjivanja tarifa uglavnom će kompenzirati rast cijene plina kojeg opskrbljivači u obvezi javne usluge kupuju od HEP-a, a sve u cilju da građanima nakon 1. travnja cijena plina ostane ista. Državne institucije tvrde da opskrbljivači smanjivanjem tarifa neće biti gurnuti u tešku financijsku situaciju, s obzirom da su ove zime prodali znatno veće  količine plina, a za transportnu tarifu država je konstatirala da stvara nepotrebnu akumulaciju pa se računa da će s novom tarifom biti postignuta ušteda za kupce plina na godišnjoj razini od 90 milijuna kuna. 
Također, Plinacru je HERA dala odobrenje na Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2017. – 2026.. U tom planu stoji da se očekuje da će se transportirane količine plina značajno povećati, a razvoj plinsko-transportnog sustava ovisit će o dinamici razvoja budućeg LNG-terminala na Krku te projekata poput Jonsko-jadranskog plinovoda. 2017. očekuje se transport 25,8 TWh plina, a od 2019. čak 55 TWh (zahvaljujući novih 27 TWh na osnovu open season postupka za kopneni LNG-terminal na Krku), što bi do 2026. moglo rasti na 64 TWh.  Domaća potrošnja prirodnog plina s 23,8 TWh, projicirana je na rast od 28,8 TWh. Ipak, ističe da se da se za početnu FSRU opciju terminala potrošnja projicira na 19 TWh 2019. Za potrebe izgradnje i puštanja u pogon FSRU terminala na Krku potrebna je izgradnja plinovoda Omišalj-Zlobin DIN 1000/100 bar i jedne kompresorske stanice te dogradnja još jedne kompresorske stanice 2020, a razmatra se i izgradnja plinovoda Lučko-Zabok i Zabok-Rogatec. Izgradnja vršnog skladišta plina u Grubišnom polju planira se tek za 2022. 

TAGOVI