Poduzeće za proizvodnju i transport plina BH-Gas Sarajevo razmatra izgradnju plinovoda od Splita preko Imotskog i Bugojna do Travnika s odvojkom za Mostar, odnosno za Hercegovačko-neretvanski kanton, jer bi to omogućilo ulazak plina u BiH iz još jednog smjera, prenosi mostarski Dnevni list. "Već imamo izrađenu studiju za izgradnju plinovoda Brod – Zenica, ali već tri godine čekamo odgovor nadležnih iz Republike Srpske. Ako ga uskoro ne dobijemo, ozbiljnije ćemo prići ovoj ideji koja je alternativa za mogući novi ulaz opskrbe BiH prirodnim plinom", istaknuo je direktor BH-Gasa Almir BEČAREVIĆ i pojasnio da bi hrvatski Plinacro trebao najvjerojatnije sljedeće godine završiti plinovod do Splita, a uzimajući i Jadransko-jonsku inicijativu koja je još uvijek aktualna, BH-Gas će u ovoj godini pravac od Splita preko Bugojna dodatno analizirati. Također, Bečarević je istaknuo da je prije Nove godine u suradnji s Energetskim institutom "Hrvoje Požar" završena studija izvodljivosti izgradnje plinovoda koja razmatra opcije za razvoj mreže prirodnog plina u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom kantonu. Osim navedene opcije, studija razmatra i drugi smjer koji bi išao dolinom Neretve preko Mostara, a bio bi dijelom postavljen uz koridor Vc. "Plinovodi se uvijek grade tamo gdje ima industrijskih potrošača, a ja bih poseban naglasak stavio na Aluminij Mostar, koji je iskazao želju da bi gradio plinsku energanu za proizvodnju električne energiju za svoje potrebe. Mislim da bi do kraja ovog mjeseca trebao biti održan i sastanak s direktorom Aluminija Mostar o ovoj temi, a već smo i razgovarali. Ako oni budu ozbiljno zainteresirani, i mi ćemo biti ozbiljni što se tiče daljnje realizacije studije. Ako ne, teško je bazirati razvoj plinskog tržišta samo na rezidencijalnom sektoru", istaknuo je Bečarević i dodao da bi izgradnja ovog plinovoda mogla početi u najboljem slučaju 2015. godine, piše Dnevni list. Bečarević je pojasnio da izbor jedne od ovih dviju gore navedenih opcija ne ovisi samo o tržištu u BiH, nego i o dinamici izgradnje plinovoda u Hrvatskoj. On je istaknuo da plin ne služi samo za grijanje, nego može biti zamjena električnoj energiji za hlađenje, kao i to da jeftiniji je od mazuta i ekološki čistiji. "Dolaskom plina u Hercegovinu, otvorile bi se perspektive za razvoj industrije, a ako Austrijanci dobivaju koncesije u Dalmaciji i žele razvijati distribucije, ne vidim zašto mi ne bismo mogli dovesti plin u Hercegovinu", istaknuo je Bečarević i pojasnio da je studija napravljena da bi se moglo početi pregovarati s lokalnim zajednicama, kantonima te nositeljima industrije, a ako oni pristanu, i s bankama za dobivanje kredita za realizaciju projekata.