"Na aktualnoj je potrošnji to dovoljno, no, u pravilu u prosincu hladnoća već značajno poveća potrošnju, a u siječnju s padom temperatura potrošnja snažno raste. Dosad je to u pravilu rješavano političkim pritiskom na Inu i uvozom po znatno višim cijenama tijekom zime, a na račun prihoda Ine. To više nije moguće i vjerojatno će biti problema početkom 2013. u rješavanju te vršne potrošnje", ističe Kolundžić. Ugovor s Enijem istječe iduće godine, a rješenje tog problema on vidi i u raščišćavanju neriješenih odnosa s MOL-om i njegove obveze za izdvajanje Prirodnog plina iz Ine. Do 2013. za to se mora naći rješenje i definirati tko će uvoziti potrebne količine plina ako Ina nema računa da uvozi povoljne količine, kaže Kolundžić. Povoljno je u cijeloj priči što sada, za razliku od 2010., imamo interkonekcijski plinovod između Hrvatske i Mađarske koji omogućuje interventni uvoz povećanih količina plina, što u doba nabave plina iz Rusije preko Slovačke, Austrije i Slovenije nije bio slučaj.
No, cijena količina koje se nabavlja u sezoni uključivat će i troškove skladišta i transporta i taj plin biti će skuplji, zaključuje Kolundžić, upozoravajući da je krajnji trenutak da se to pitanje stavi na stol i počne rješavati i barem za iduću godinu osigura normaliziranje stanja opskrbe plina.
Smanjena potražnja negativno se odražava i na distribuciju plina, koja je i uz onako malu maržu, od tek 5 lipa po kubiku, jedva opstaje, a sada će još i manje prihodovati zbog manje količine koju prodaju, kaže. Postojeći broj od 35 tvrtki koje se u Hrvatskoj bave distribucijom plina po njemu je neodrživ. To je za područje te veličine preveliki broj distributera od kojih su mnogi male, kadrovski neekipirane tvrtke. Realno, dostatno je za jedno, ali zbog regionalne raspršenosti prostora ima za najviše 3 do 4 distributera, ističe Kolundžić. No, zbog vlasničkih odnosa, u kojemu je velika zastupljenost zajedničkih mješovitih tvrtki privatnih vlasnika i gradova, ne smatra vjerojatnim da će se procesi objedinjavanja i povezivanja odvijati potrebnom dinamikom. Poticaj tomu po njegovu bi mišljenju trebala dati i država, bez čijeg uključenja će i dalje sve biti prepušteno stihiji, što ne odgovara niti proizvođačima i dobavaljačima, ni potrošačima, a dugoročno ni samim distributerima.
