Prema prognozi norveške tvrtke DNV GL, predviđa se da će se kapitalni izdaci za istraživanje i proizvodnju plina u svijetu povećati od 960 milijardi USD u 2015. godini do maksimalno od 1,13 bilijuna USD u 2025. godini. Uz to, operativni troškovi u istraživanju i proizvodnji plina povećali bi se s 448 mlrd. USD u 2015. na maksimalnih 582 mlrd. USD u 2035. godine. Dok model DNV GL-a predviđa da će svjetska potražnja za naftom biti najveća 2023., potražnja za plinom će nastaviti rasti do 2034. godine. Tranzicija u energetici bit će sastavljena od mnogih manjih tranzicija, a prijelaz od nafte na plin je već počeo. Za to će biti potrebne značajne količine ulaganja u narednim desetljećima kako bi se podržao prijelaz na manje ugljično intenzivno fosilno gorivo. Plin će biti predvodnik tranzicije do sredine stoljeća, što će utrti put za širenje obnovljivih izvora energije, uz očuvanje sigurne opskrbe pristupačne energije koju će svijet trebati tijekom tranzicije, prema izvješću. Rast svjetske potražnje za plinom utjecat će na aktivnost u plinskoj i naftnoj industriji pa se očekuje da će se konvencionalna proizvodnja plina na kopnu i odobalno početi smanjivati od oko 2030. godine, dok bi nekonvencionalna proizvodnja na kopnu počela rasti do najvećih vrijednosti u 2040. godini. Sjeveroistočna Euroazija (uključujući Rusiju), Bliski Istok i Sjeverna Afrika će bilježiti većinu konvencionalne proizvodnje plina do 2050. godine, dok će Sjeverna Amerika i dalje dominirati nekonvencionalnom proizvodnjom. Kod odobalne proizvodnje, Bliski Istok i Sjeverna Afrika će imati najvišu godišnju stopu novih kapaciteta za proizvodnju plina od ove godine do najmanje 2050. godine. Do tada se očekuje da će se sve više koristiti 'zeleniji' plinovi, uključujući bioplin, sintetski plin i vodik, objavio je Gas World.