Krimska kriza i zahlađenje odnosa s Moskvom ponovno su rasplamsale raspravu o ovisnosti Europe o ruskom plinu. posjeta kanadskog premijera Stephana Harpera prošlog tjedna Njemačkoj, njemačka kancelarka Angela Merkel je najavila „preispitivanje smjernica“ njemačke energetske politike u budućnosti, javlja DW. Mjesto i vrijeme objave ove, pomalo senzacionalne vijesti, ukazuje na to u kojem smjeru bi te nove smjernice trebale ići. Kanada je jedan od najvećih svjetskih proizvođača energenata i Njemačka bi se tako u budućnosti, unatoč svim započetim mega-projektima poput Baltičkog plinovoda, polako mogla okretati izvorima energije koji se ne nalaze unutar Putinovog carstva. Kanada se tu čini kao idealan partner. No čitava priča ima i jedan negativan prizvuk, pogotovo u Njemačkoj. Naime, Kanada dobar dio svog plina i nafte dobiva putem tzv. „frackinga“, metode kojom se pod velikim pritiskom i, kako zaštitnici okoliša tvrde, uz pogubno djelovanja na okoliš, plin i nafta istiskuju iz škriljca. I tu za mnoge u Njemačkoj nastaje problem. „Fracking“ je u Njemačkoj zasad tabu tema o kojoj se ne govori ako za to nema potrebe. Jedna stručna grupa prošle je godine Vladi preporučila odustajanje od „frackinga“ u Njemačkoj. Ova metoda ovdje ima mnogo neprijatelja i to ne samo zaštitnika okoliša nego i mnogih interesnih skupina od poljoprivrednika pa sve do pivara koji strahuju po imidž svog piva čiji najjači adut je upravo besprijekorna njemačka voda koju bi „fracking“ mogao zagaditi. No kriza oko Krima i zahlađenje odnosa s Moskvom mijenjaju ovaj tvrdokorni stav. I prije je jedan od glavnih argumenata pobornika „frackinga“ bio manja ovisnost od ruskog plina. No na političkom vrhu se dosad nitko nije htio igrati „vrućim krumpirom“ zvanim „fracking“. Sada su se međutim napadno upadljivo izredali istupi vladinih političara iz demokršćanskog tabora koji odjednom „fracking“ smatraju najozbiljnijom alternativom. Predsjednik Gospodarskog odbora Bundestaga i pripadnik Merkeličine Unije CDU/CSU traži da se u Njemačkoj opcija upotrebe „frackinga“ pod svaku cijenu „drži otvornom“. On je ukazao i na nelogičnost situacije u kojoj se Njemačka sprema „u povećanom obimu“ uvoziti plin upravo iz Kanade koja taj isti plin dobiva metodom istiskivanja iz škriljevca, dakle omraženim „frackingom“. „Kada bi plin iz škriljevca bio otrov, tada ga ne bi smjeli uvoziti ni iz drugih zemalja“, zaključio je Rammsauer u razgovoru za „Welt am Sonntag“.