Iako je hrvatski premijer Andrej Plenković prošli tjedan najavio da bi Hrvatska u iduće dvije godine mogla početi isporučivati plin Njemačkoj s LNG terminala na Krku, to se za sad neće dogoditi, bar ne brzo i to zbog tehničkih razloga o kojima ništa nije rečeno javnosti.
Hrvatska je preko Plinacra uložila stotine milijuna eura u povećanje izvoznog kapaciteta – pa i prema Sloveniji, preko Rogateca - dok se istodobno na austrijsko-slovenskoj granici odgodila izgradnja fizičkog reverznog toka prema Austriji. A to je jedini pravac iz kojeg bi Bavarska direktno mogla dobiti plin s krčkog LNG terminala.
Plenković je prošli petak ugostio bavarskog premijera Markusa Södera te naglasio da je Hrvatska sa svoje strane dovršila projekte povećanja kapaciteta i proširenja plinovoda te da je "sada treba razgovarati sa slovenskim i austrijskim kolegama kako bi se plin adekvatno transportirao u Njemačku". "Nadamo se da to može biti u iduće dvije godine", kazao je premijer.
Ništa od jačanja interkonekcije
Međutim, upravo sredinom rujna ACER, energetski regulator EU-a izvijestio je da je produljio izuzeća od obveze uspostave fizičkog dvosmjernog (reverzibilnog) kapaciteta za protok plina između Austrije i Slovenije na interkonekciji Murfeld/Ceršak. Dakako, gradnja te snažnije interkonekcije preduvjet je za fizički transport plina s hrvatskog LNG terminala prema zapadu.
Izuzeće bi, prema prijedlogu austrijskog i slovenskog operatora prijenosnog sustava, trebalo biti produljeno do studenoga 2029. godine.
Ključan argument za produljenje izuzeća jest činjenica da trenutačni tržišni signali ne pokazuju potrebu za uspostavom dvosmjernog kapaciteta za transport plina iz Slovenije prema Austriji. Drugim riječima, tržišne potrebe za plinom iz smjera Slovenije (odnosno Hrvatske) – nema, procijenili su u Sloveniji i Austriji.
Povijesno bitna interkonekcija za koju - nema tržišnog interesa
Interkonekcija Murfeld/Ceršak dio je plinske infrastrukture koja povezuje austrijski i slovenski sustav, a odluka o povećanju njezinog kapaciteta dio je šireg europskog regulatornog okvira za sigurnost opskrbe i razvoj prekograničnih plinskih mreža. Povijesno, ta interkonekcija je bila posebno važna jer je Slovenija velik dio svojeg plina dobivala upravo preko austrijskog sustava.
Slovenski Plinovodi u razvojnom planu 2024.-2033. navode 217,9 GWh/dan za projekt nadogradnje Ceršaka. Preciznije, za uspostavu trajnog fizičkog toka od Slovenije prema Austriji trebalo bi investirati oko 64,4 milijuna eura — 38 milijuna u Sloveniji i 26,4 milijuna u Austriji. Projekt bi omogućio fizički protok od približno 1,25 TWh godišnje, odnosno oko 34 GWh/dan prosječno. Bez te interkonekcije veće količine plina neće moći doći iz pravca Hrvatske.
ACER pozivajući se na austrijske i slovenske kolege - E-Control i AGEN-RS - navodi da nisu pronađeni zainteresirani korisnici koji bi tražili razvoj takvog kapaciteta. Postojeći kapaciteti na drugim interkonekcijama također omogućuju određenu fleksibilnost, dok se potrošnja plina u Austriji očekuje da će padati do 2030. godine zbog dekarbonizacije. Zato ACER zaključuje da bi 64,4 milijuna eura ulaganja bez dokazane tržišne potražnje bilo ekonomski neučinkovito, a trošak bi se u konačnici mogao preliti u transportne tarife
Markus Söder je u petak rekao da je Bavarska vrlo zainteresirana za uspostavu južnog energetskog koridora, istaknuvši da je fokus Njemačke godinama bio prvenstveno na sjeveru. Izrazio je želju da to postane prioritetni projekt i na razini EU-a. Možda će zagovor Bavarske dovesti do toga da Slovenija i Austrija preispitaju svoju odluku i prije roka.
