Samo će mali dio velikih svjetskih plinskih izvoznih projekata biti realiziran, tvrdi jedan od članova Uprave za projekte i tehnologiju u najvećoj europskoj naftnoj i plinskoj tvrtki Royal Dutch Shell. Razlog za to su visoki troškovi razvoja projekata i pad cijena plina što ruši računice koje su sve donedavno obećavale visoku zaradu i brzi povrat investicija. To ujedno i otežava tvrtkama da za nove projekte pronađu odgovarajuću financijsku podršku na tržištima kapitala. Nova velika otkrića ležišta plina širom svijeta potaknula su i velike planove o izvozu ukapljenog prirodnog plina u Sjevernoj Americi, Australiji, Istočnoj Africi i na istočnom Sredozemlju. No, troškovi rastu i nadmašuju stopu inflacije, na što su posebno osjetljivi plinski projekti jer je marža mala, a pad cijena plina samo pogoršava stanje. U Europi su cijene plina od početka 2014. do danas pale za više od 15%, što je blizu najniže razine u zadnjih pet godina, a analitičari predviđaju i daljnji pad cijena jer se javljaju novi proizvođači s dodatnim količinama. U Aziji, koja čini 70% svjetskog tržišta LNG-a, spot cijene LNG-a su 2014. godine pale čak 35%.
Uz to, visoki troškovi radne snage i razvoj tehnologije, primjerice, u Australiji usporili su razvoj izvoznih plinskih projekata i oni su za Shell porasli s 37 mlrd. dolara, koliko bilo procijenjeno 2009. godine, na gotovo 55 mlrd. dolara. Zbog toga je Shell izašao iz velikog projekta Wheatstone LNG te smanjio broj radnika na projektu Arrow LNG, za koji će tek donijeti konačnu odluku o daljnjem razvoju. Tvrtka je 2013.godine u SAD-u, nakon početnog pristanka, na kraju ipak odbila ući u ponuđeni veliki projekt proizvodnje goriva iz plina (GTL).
Osim Shella, plinske projekte napuštaju i druge velike tvrtke. Tako se australska tvrtka specijalizirana za proizvodnju LNG-a Woodside Petroleum nedavno povukla iz obećavajućeg projekta razvoja velikog izraelskog plinskog polja Leviathan jer financijski uvjeti nisu mogli osigurati isplativost. Francuski naftni i plinski div Total povukao se iz projekta razvoja azerbajdžanskog plinskog polja Shah Deniz II, odakle se u svibnju 2014. godine povukao i norveški Statoil, a probleme i te kako osjeća i nekoliko velikih izvoznih LNG-terminala u SAD-u, koji sve teže uspijevaju naći kupce i ulagače u izvoz američkog plina, javlja američki naftni i plinski portal 'Rigzone'.
