U Sjevernoj Makedoniji država svim kućanstvima osigurava subvenciju do 30.000 denara (oko 500 eura), odnosno do 70 posto ukupnih troškova za priključak na prirodni plin ili za nabavu plinskog kotla, svugdje gdje postoje uvjeti za takav priključak. Prema Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, ova mjera građanima izravno pomaže da ulažu u ekonomičnije, učinkovitije i ekološki prihvatljivije sustave grijanja. Prijave za financijsku potporu u okviru Programa poticanja opskrbe kućanstava prirodnim plinom za 2026. godinu otvorene su do 31. listopada 2026. godine.
"Za provedbu ove mjere osigurano je 3 milijuna denara, a sredstva će se dodjeljivati prema načelu 'tko prvi – njegova potpora', odnosno do njihova iscrpljenja", poručuju iz Ministarstva energetike.
Prvotni rok za podnošenje zahtjeva za državnu potporu za priključak na prirodni plin ili nabavu plinskog kotla bio je 30. lipnja 2026. godine, kako je bilo predviđeno javnim pozivom Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina. Rok je produljen kako bi što veći broj građana mogao iskoristiti ovu mjeru, smanjiti troškove grijanja i prijeći na čišći i učinkovitiji energent.
"Pravo na prijavu imaju kućanstva koja tijekom 2026. godine izvedu kućni priključak na sustav distribucije prirodnog plina, kao i kućanstva koja nabave plinski kotao za objekt koji je već bio priključen na sustav zaključno s 1. siječnja 2026. godine. Svako kućanstvo može podnijeti jedan zahtjev", navode iz Ministarstva.
Iz resora energetike ističu da potpora građanima, unapređenje energetske učinkovitosti i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život ostaju među njihovim ključnim prioritetima. Kroz ovakve mjere, dodaju, provode politike koje donose izravnu korist obiteljima te pridonose sigurnijoj, čišćoj i održivijoj energetskoj budućnosti.
Mreža još nije razvijena
Unatoč činjenici da zemlja raspolaže magistralnim plinovodom dugim više od 300 kilometara, pristup prirodnom plinu za kućanstva i dalje ima tek manji dio stanovništva, jer se lokalna distribucijska mreža razvija znatno sporije od prijenosne infrastrukture. Mreža za distribuciju prirodnog plina koncentrirana je u svega nekoliko gradova i industrijskih zona. Najrazvijeniju distribucijsku mrežu ima Skoplje, gdje je plinofikacija prisutna u više gradskih općina. Na mrežu su priključeni industrijski pogoni, javne ustanove, bolnice, škole te sve veći broj kućanstava.
U Kumanovu dijelovi grada imaju izgrađenu distribucijsku mrežu, ponajprije za potrebe industrije i javnih objekata, ali postoji mogućnost priključenja i kućanstava. Kriva Palanka raspolaže lokalnom distribucijskom mrežom koja se postupno širi, dok su u Strumici plinoficirani dio industrijske zone i pojedini gradski dijelovi. Osim lokalnih mreža, Sjeverna Makedonija ima nacionalni magistralni plinovod koji povezuje granični prijelaz Židilovo prema Bugarskoj, Kumanovo, Skoplje, Veles, Negotino i Štip. U tijeku je i izgradnja novih krakova prema Bitoli, Prilepu, Tetovu i Gostivaru.
