Terminal za LNG koji Italija gradi u Tršćanskom zaljevu ponovno je podigao tenzije između Italije i Slovenije, piše Poslovni dnevnik. Slovenske Finance prenose riječi talijanskoga morskog biologa Carla Franzosinija koji kaže da je dio podataka koji su služili za izradu studije utjecaja na okoliš tog projekta bio lažiran i da je studija dobila prolaznu ocjenu na prijevaru. Kako prenosi Poslovni dnevnik, tvrdi se da je s time upoznata i talijanska vlada, no da je zbog predizborne kampanje u Italiji teško očekivati kako će se ove godine nešto učiniti u vezi s tim. Već je prije više od godine dana udruga Alpe Adria Green objavila izvješće u kojem stoji kako su neki podaci o projektu LNG terminala pokraj Trsta krivotvoreni. Talijanske ekološke udruge i Slovenija s jedne strane te službena Italija s druge ratuju zbog LNG terminala od 2005. godine kada su izdane prve dozvole za terminal. Nakon toga je 2010. Ljubljana podigla sudske tužbe, a i od Europskog suda je zatraženo da spriječi gradnju terminala na što je Rim odgovorio da će od Bruxellesa zahtijevati da zaustavi proširenje koparske luke zbog njezina utjecaja na okoliš. Slovenci i talijanski ekolozi tvrde da LNG terminal šteti turizmu, ribolovu i sigurnosti na cijelom prostoru sjevernoga Jadrana. No niti su Talijani odustali od LNG-a niti se u Sloveniji obaziru na možebitne štetne posljedice za okoliš zbog proširenja Kopra koji će se sa 280 hektara površine povećati na 404 ha. LNG terminal pokraj Trsta nalazi se na 13 kilometara od obale, a kada čitav projekt završi, imat će kapacitet od osam milijardi prostornih metara plina godišnje. Konkretno, to znači dolazak 85 brodova godišnje ili jedan brod svaka četiri dana. Planirano je ukupno postavljanje 12 terminala za plin. Za usporedbu, Hrvatska troši oko tri milijarde kubika plina.  Naime, zabrana gradnje iz Bruxsellesa postavila bi opasan presedan, a s druge strane talijanski terminal mogao bi zadovoljiti i hrvatsku potražnju. Ipak, hrvatski plinarski stručnjaci su jedinstveni u stavu da nam je takav projekt nužan. No, s obzirom na recesiju i probleme s izvedbom toga projekta, pitanje je hoće li na kraju LNG terminal u Hrvatskoj uopće zaživjeti. Podsjetimo, u omišaljskom projektu riječ je o konzorciju koji čine njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin, koji je prije više godina napustio RWE. Konzorcij je u projekt ušao 2006. godine. Zbog velikog pada potražnje za prirodnim plinom konzorcij je početak rada terminala sa 2014. prebacio najranije na 2017. Prošle je godine država ponovno počela najavljivati kako će ideja LNG-a oživjeti, no na način da će država sama graditi mali, plutajući LNG, navodi Poslovni dnevnik.