Upućeni drže da je cijena od cca. 17 eura/MWh postavljena vrlo nisko u odnosu na tržišna kretanja i projekcije, što bi posebno moglo pogoditi one koji ne rade sa domaćim plinom već ga kalkuliraju uvesti u Hrvatsku. Jer, na baznu cijenu treba računati i trošak dobave i transporta plina, zakupa kapaciteta te skladišta za što je potreban i novac i bankarske garancije a tome treba dodati i premiju OVT-a. S obzirom da je dobavna cijena plina nisko postavljena pitanje je sada hoće li na natječaju država ograničiti maksimalni iznos premije kako bi cijenu plina za građane zadržala na sličnom ili istom nivou kao sada. Kada je prošle godine HEP kao OVT za potrebe tarifnih kupaca nabavljao plin na natječaju, država se uključila u pregovore HEP-a s INA-om i nađen je zajednički jezik pa INA danas ističe da ne gubi na prodaji plina. Također treba uzeti u obzir da su smanjene tarife za transport plina magistralnim plinovodima i opskrbna marža opskrbljivača a sve kako bi se anulirao znatan porast bazne, dobavne cijene plina koji se plaća INA-i. Metodologija će u javnoj raspravi biti do 19. ožujka.
Biden: "Svijet će trebati naftu i plin barem desetak godina.. i duže"
Biden je zaprijetio učetverostručenjem poreza naftašima na otkup dionica ostvarenim ekstraprofitima