Oko 660 km plinovoda bit će provedeno po starom koridoru Južnog toka i 250 km po novom koridoru u smjeru europskog dijela Turske.
Po mišljenju ruskih stručnjaka, ruska tvrtka je bila prisiljena izaći u susret turskim partnerima.
"Gazprom je inzistirao na drugoj varijanti, u kojoj bi podvodni dio plinovoda išao paralelno s drugim plinovodom 'Blue Stream', i ta varijanta bi za plinsku tvrtku bila jeftinija", kaže glavni analitičar investicijske tvrtke UFS Ilja Balakirev.
Po njegovim riječima, ni odabrana varijanta nije toliko loša, s obzirom na to da će preko 70% rute zapravo predstavljati Južni tok, a on je već projektiran. Glavni problem projekta Turski tok je činjenica da još ne postoji sporazum o konačnoj cijeni plina. To je izjavio turski ministar Yildiz u intervjuu za televiziju NTV. Konkretno, prema saznanjima lista Kommersant, turska strana zahtijeva sniženje cijene za 15%, što je prilično velik popust.
"Takav popust za Tursku može biti razmotren kao cijena koja se mora platiti za izostanak tranzitnih zemalja", kaže Ivan Kapitonov, docent Katedre za državno reguliranje ekonomije Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS).
Istodobno, po njegovim riječima, sama Turska postaje tranzitna zemlja. "U sadašnjoj varijanti projekt podrazumijeva rizik da Turska nametne svoje uvjete, i to je od početka bilo jasno. Vjerojatno će Turska svakako dobiti neki popust", smatra Balakirev.
Po riječima Ilje Balakireva, otvaranje prve linije će već 2017. omogućiti da se tranzit preko Ukrajine smanji za četvrtinu, što znači da bi se popust trebao isplatiti. Morsku dionicu plinovoda Gazprom će graditi samostalno, a u realizaciji projekta kopnene dionice s turske strane pridružit će mu se tvrtka Botas. Kako je rečeno dopisniku Ruske riječi u Gazpromovoj informativnoj službi, glavni zadaci tvrtke su analiza varijanti ruta na teritoriju Turske i definiranje točke izlaska plinovoda iz mora.
Ruski Sberbank želi financirati plinovod prema Turskoj
EU još uvijek ne uzima "Turski tok" za ozbiljno