Drugim riječima, da zatvore i podmire potraživanja koje Ćuf ima prema državi, odnosno
Ministarstvu financija na račun neplaćenih poreza i drugih davanja od 1,7 milijuna kuna, čime bi se bili otklonili razlozi za otvaranje stečaja nad ovom tvrtkom. Upravo je ovaj dug i bio razlog da Fina 2016. godine podnese zahtjev za pokretanjem stečaja nad Ćufom, i to po skraćenom postupku. Tome su doskočili sljednici Hypo banke, Heta Asset Resolution i H-Abduco koji su sa svojim zahtjevom za otvaranjem »regularnog« stečaja na određeni način preuzeli kontrolu nad »igrom« oko ovog zemljišta na kojem je predviđen kopneni LNG terminal.
Zagrebački Trgovački sud udovoljio je prvom zahtjevu luksemburške grupe, međutim, na ročištu krajem prošlog tjedna predstavnici
Gasfina ponovno su tražili odgodu, s obrazloženjem da još traju pregovori sa Ministarstvom financija oko plaćanja poreznog duga. Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu ovog ih je puta odbio, smatrajući da je proteklo dovoljno vremena da se pitanje toga duga, ako je postojala volja, moglo riješiti. Ocjenjujući tako da bi se svako daljnje odgađanje pokazalo nesvrsishodnim, Sud je donio rješenje o otvaranju stečaja nad Ćufom, uz žalbeni rok od osam dana. Za stečajnu upraviteljicu Ćufa imenovana je Iva Petanjek, a novo ročište na kojem će se utvrditi tražbine svih vjerovnika zakazano je za 10. lipnja.
Koji će biti idući Gasfinovi koraci vezanim uz zemljište Ćufa, teško je prognozirati, no sigurno je da će ono ovisiti o idućim potezima Vlade koja je najavila i donošenje posebnog zakona o LNG terminalu kojim želi ubrzati realizaciju ovog strateškog projekta.