Pročistač troši 1% energije grada
S obzirom na to da se na pokretanje jednog tako velikog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda potroši jedan posto ukupne gradske električne energije, bečka je gradska uprava odlučila uložiti u postrojenje za proizvodnju plina iz otpadnog mulja, čime bi pročistač u buduće trebao postati u potpunosti energetski neovisan.
Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 kubičnih metara koštat će Beč 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s bečkim Institutom za kontrolu ispravnosti vode, a prije nego li mulj dospije u spremnike u kojima se odvija proces truljenja morat će biti oslobođen vode.
Što je mulj gušći to je energetska bilanca bolja jer se on prije početka procesa truljenja mora zagrijati na 38 stupnjeva.
Što s muljem?
Manji udio vode u tom slučaju znači i manju potrošnju energije. No, on ipak ne smije biti niti pregust jer u tom slučaju neće moći proći kroz crpke.
U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj potom ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u električnu struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Količina proizvedene električne energije premašit će pri tom količinu energije potrebnu za pokretanje samog pročistača, a višak energije bit će usmjeren u gradsku električnu mrežu.
Izgradnja novog pogona za Beč ne znači samo smanjenje potrošnje energije nego i smanjenje ekvivalenata CO2 emisije za 40 tisuća tona godišnje.
