Hrvatska je dobila paket novih zakona o vodama čija će provedba značajno promijeniti prilično rascjepkani vodnokomunalni sektor u nas s više od 200 isporučitelja vodnih usluga. Kako bismo se uskladili s pravnom stečevinom Europske unije, ali moderne standarde u vodnome gospodarstvu doveli i u one dijelove Hrvatske koji još uvijek nemaju riješenu opskrbu ili, primjerice, priključak na kanalizacijsku mrežu, na raspolaganju su nam golema bespovratna sredstva EU-a.
Međutim, pritom valja uvažiti sve nove okolnosti korištenja bespovratnih EU sredstava kako se njihovi korisnici (komunalne tvrtke) ne bi susreli s mogućim plaćanjem financijskih korekcija. Jer, podsjećamo, zbog dodatnih procedura koje usporavaju hodogram projekata nekim komunalnim poduzećima u nas određene su financijske korekcije. Iznos tih penala za dosadašnje projekte kreće se oko 200 milijuna kuna.
Razlučivanje mogućih pogrešaka
Kako bi se riješila ta problematika i što bezbolnije premostila neusklađenost između hrvatskog te EU zakonodavstva i praksi (javna nabava), nedavno je održan međuresorni sastanak triju ministarstava – zaštite okoliša i energetike, regionalnog razvoja i fondova Europske unije, i Ministarstva financija.
Stoga, ističe Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, u nadolazećim danima jasno će se razlučiti o kojim se mogućim pogreškama radi te koji su potencijalni uzroci objektivne i subjektivne penalizacije. "Penalizacija objektivne naravi je zapravo za one slučajeve koji su se dogodili zbog izmjene zakonodavnog okvira ili postupka javne nabave", kaže on, dodajući kako su to tzv. sistemski penali. "Hrvatska će naći načine kako korisnicima pokriti te potencijalne penale za koji oni nisu odgovorni", naglasio je.
Međutim, za dobar (novčani) dio onih penala koji su se, na žalost, dogodili zbog pogreške korisnika, svi sudionici u tom procesu trebat će se dodatno potruditi kako bi se iznašla odgovarajuća rješenja.
Šiljeg dodaje kako iznimno velik broj projekata koji se realizira u vodnome gospodarstvu valja promatrati pojedinačno i pritom imati na umu činjenicu da je riječ o dugotrajnim procedurama. "Dakle, treba voditi računa o tome kako su projektna dokumentacija, studije izvodljivosti i sl. za današnje aglomeracije pripremane prije šest, sedam, čak i osam godina", kaže on, dodajući kako je u tako dugom razdoblju bilo određenih zastoja u javnim nabavama, čak i vraćanja dokumentacije na početno stanje zbog, primjerice, cijena koje su uvećane u odnosu na one prije šest ili sedam godina.
