Analiza je pokazala da je uvođenje razdjelnika u glavnini Hrvatske ekonomski neisplativo. Preciznije, u gradovima Zagrebu, Osijeku i Sisku, koje čine 80% potrošnje i gdje je cijena toplinske energije niska, s investicijom u maksimalne sustave opreme (razdjelnici, termostatski ventili i balansiranje sustava) u vijeku trajanja opreme od 10 godina uštedama ne pokriva 33% investicije. U gradovima u kojima je cijena toplinske energije viša kao što su Velika Gorica, Samobor i Rijeka, i gdje su ostvarene prosječne razine uštede uvođenje razdjelnika troškovno je učinkovito. Također, pokazalo se da je glavnina korisnika zadovoljna jer su im se računi smanjili, no otprilike četvrtina korisnika nije zadovoljna njihovim efektom. U Zagrebu je 16% korisnika zabilježilo veću potrošnju i račune, 25% u Karlovcu i 17% u Osijeku. Na pitanje hoće li obveza ugradnje razdjelnika ostati, državni tajnik Čikotić je rekao da se odluka neće "lomiti preko koljena", ali opcija jest da oni ne budu obavezni. Naglasio je da je državi u interesu individualno mjerenje potrošnje toplinske energije pa će se kroz EU sredstva nastojati subvencionirati ugradnja kalorimetara u nove zgrade, ali prije svega radit će se na energetskoj učinkovitosti u toplinarstvu. On drži da je dosadašnji sustav bio nepravedan u smsilu da je najveći teret stavljen na korisnike kojima su uz to prijetile drakonske kazne.
„Razdjelnici donose energetske uštede,
no postavlja se pitanje koliko je to uvjetovano povećanjem energetske
učinkovitosti, a koliko strahom građana od visokih računa zbog čega su neki ne
samo smanjivali grijanje nego i doslovno gasili radijatore“, rekao je državni tajnik Ante
Čikotić te najavio izradu novog Zakona o toplinarstvu, kojim namjeravaju riješiti problematiku razdjelnika i uvesti red u cjelokupni sustav. U roku od dva tjedna Ministarstvo planira okupiti sve dionike kako bi se proanalizirala ova studija, a najavljeno je i donošenje dva pravilnika o ugradnji opreme i raspodjeli potrošnje. Novi Zakon o toplinarstvu će osim definiranja statusa razdjelnika donijeti ukidanje djelatnosti kupca toplinske energije, vratiti ingerenciju nad toplinskom podstanicom u ruke distributera, pravilnikom će se definirati tipski projekt kojim će se odrediti toplinska instalacija u višestambenim zgradama, dokumentacija koju treba pribaviti prije ugradnje opreme i preduvjeti za kvalificirane izvođače, a definirat će se i odgovornost svih dionika u procesu. „Osim problema razdjelnika, problem je i što se do
sada nije ulagalo u sustav. Imamo zastarjelu opremu, gubitke u distribuciji, a
sve to u konačnici utječe na krajnju cijenu. Planiramo modernizirati sustav,
više koristiti obnovljive izvore energije, a za sve to imamo na raspolaganju i
EU sredstva. U planu je 3,3 milijarde kuna investicija u sektor toplinarstva", najavio je Čikotić. U tom smislu gradit će se novi blok u EL-TO Zagreb, revitalizirat će se vrelovodi u Zagrebu i Sisku, kao i parovodno-vrelovodna mreža u Zagrebu, Velikoj Gorici, Osijeku i Sisku. Također, u planu je izgradnja CTS-a u Samoboru, Zaprešiću i Gorici, uvođenje sustava daljinskog očitanja u Zagrebu te optimiranje distribucije na području koje pokriva HEP Toplinarstvo.
