Britanska medijska kuća BBC ističe da su hrvatski biospeleolozi Jana Bedek i njezini kolege u posljednjih nekoliko godina otkrili da je mreža spilja u podzemlju Balkana, osobito u Hrvatskoj, najbogatije stanište spiljske faune na svijetu, puno raznovrsnih rijetkih životinja 'prvih Europljana' - od šišmiša i rakova, do endemičnih slatkovodnih spužvi i čovječjih ribica, za što su nedavno dobili međunarodnu nagradu, prenosi Tportal. Naime, kako prenosi BBC, čak 41% naše zemlje leži na jedinstvenom tipu reljefa, sastavljenom od topljivih stijena, koji se naziva krš. 'To je područje s najraznovrsnijom populacijom spiljskih životinja na svijetu', izjavila je ing. Bedek. 'Neke druge zemlje imaju bogatu faunu tropskih šuma, morske ekosustave i slično, a ovo područje spiljske faune uistinu je značajno na svjetskoj razini.' No stručnjaci strahuju da bi neke od najvrednijih lokacija u Hrvatskoj mogle biti uništene projektima kao što su hidrocentrale ili tuneli i to po 'brzom postupku'. Naime, naša bi zemlja kroz dvije godine trebala ući u EU, a čini se da neki političari i projektanti smatraju kako bi to vrijeme trebalo iskoristiti da se u njoj izgrade oni projekti koje će kasnije, uz stroge zakone Unije, biti teško progurati. 'Graditelji žure s ishođenjem dozvola jer ih neće moći dobiti nakon što uđemo u Europsku uniju, pa im se sada pruža zadnja šansa', objasnila je Bedek. Među najvrednijim lokalitetima kojima prijeti uništenje je i Vilina spilja kraj Dubrovnika, jedna od najbogatijih na Balkanu. U njoj su otkrivene ne samo životinje kojima prijeti izumiranje, već i neki arheološki ostaci iz vremena stare Grčke i Rima. Međutim, ako se ondje, kao što je planirano, izgradi hidroelektrana Ombla, spilja će biti betonirana i potopljena. Na problem su još 2009. ukazale neke ekološke organizacije. Primjerice, udruga Eko-Omblići iz Dubrovnika upozorila je da bi radovi na HE Ombla mogli ugroziti čak sedam vrsta šišmiša od kojih većini prijeti regionalno ili čak globalno istrebljenje, prenosi Tportal. Sličan problem predstavljaju i tuneli. Davorin Marković, čelnik Državnog instituta za zaštitu prirode kaže da je svaki puta kada se buši tunel vjerojatnost da se naiđe na neku spilju čak 80%. 'Graditelji znaju da će biti nekih ograničenja, pa je normalno da žele uhvatiti vlak dok još stignu', rekao je. Ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić za BBC je pak rekla da njezin ured nastoji očuvati spilje, no priznala je da su neki projekti jednostavno previše važni za nacionalno gospodarstvo da im se ne bi podnijela određena žrtva pa čak i vrijedne spilje, prenosi Tportal. No ako se pojedine lokacije baš i moraju devastirati radi ekonomskog napretka naše zemlje, nije naodmet podsjetiti da i one imaju svoju gospodarsku vrijednost. Naime, poznato je da su u Hrvatskoj potencijali pećinskog i spiljskog turizma vrlo ozbiljno zanemareni i podcijenjeni. Primjerice, samo jedna spilja u susjednoj Sloveniji - Postojna, godišnje ostvari više turističkih posjeta od svih hrvatskih zajedno, a u svijetu se na toj vrsti turizma zarađuje oko milijardu i pol dolara. Logično se stoga nameće pitanje može li Hrvatska kao turistička zemlja bolje posložiti svoje prioritete?