Hrvatsko tlo kiselo, jalovo i žedno

Autor: N.D. Objavljeno: 09.01.2012. 🕜 13:11 Lokacija: Zagreb

Manjina ima monopol na hrvatsko tlo i poljoprivredne poticaje

"Pet posto proizvođača koristi polovinu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a jedan posto ubire 40% poticaja. Ovakva zabrinjavajuća tendencija, koja ne postoji nigdje u Europskoj uniji, govori da mala interesna skupina ima monopol te određuje našu budućnost u pristupu važnom resursu i sigurnosti hrane", istaknuo je Darko Znaor, stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu s nizozemskog sveučilišta Waegeningen, na okruglom stolu "Čija zemlja, čija odgovornost?" koji je održan jučer u Novinarskom domu u Zagrebu. Poljoprivredno zemljište je preduvjet za sposobnost poljoprivrednog sektora da nahrani domaće stanovništvo. Riječ je o pitanju nacionalne sigurnosti, a Hrvatska, gotovo je nevjerojatno, ne samo da nema službene pokazatelje o poticajima koje dijeli, već nemamo ni točnog podatka koliko ima poljoprivrednog zemljišta u našoj zemlji. Prema Državnom zavodu za statistiku riječ je o 1,3 milijuna hektara, dok se u Strategiji održivog razvitka govori o sasvim drugoj brojci od 2,7 milijuna ha. Kada je riječ o poticajima, prema Znaorovim izračunima, dobiva se prosječno 300 eura po hektaru što je čak dvostruko više od novih članica EU, a za 20% više od starih članica. To bi značilo da netko tko ima sto hektara zemlje u vlasništvu ili najmu godišnje dobije 30 000 eura na račun samog postojanja. Unatoč čestom predizbornom spinu da bi Hrvatska mogla hraniti veći dio Europe, to ne odgovara istini jer je naše tlo kiselo, žedno i jalovo. "U posljednjih nekoliko desetljeća izgubili smo polovinu humusa, koji je izuzetno važan u borbi protiv klimatskih promjena. 13% tla u zagrebačkoj županiji opterećeno je teškim metalima, a čak 60 posto ne zadovoljava norme za bavljenje ekološkom poljoprivredom", ističe Znaor. Kako je Hrvatska provodila politiku "zemlja zemljacima i političkim ortacima", službenih podataka kome je sve dano državno poljoprivredno zemljište opet - nema. U kontekstu ove nelijepe slike bitno je očuvati postojeće tlo, pošto Hrvatska i zbog betonizacije, prema nekim podacima, po danu gubi 4 do 6 ha obradive površine, piše portal H-alter.