Glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavila je ispravak članka o korištenju mulja iz obrade otpada u poljoprivredi. Naime, u 'Jutarnjem listu' od 31.3.2008. godine objavljen je članak autora Sergeja TRAJKOVIĆA pod naslovom 'Kancerogeni mulj može na hrvatske njive'. U priopćenju, odnosno ispravci MZOPUG-a pri tome stoji: 'Dana 31.ožujka 2008. godine objavili ste članak u kojem pojedini stručnjaci alarmantno upozoravaju na moguće štetne posljedice pri korištenju mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi. Iz članka je vidljivo da stručnjaci čije izjave navodite očito nisu pročitali Pravilnik, jer je Pravilnikom izričito navedeno pod kojim uvjetima se mulj nastao u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda može koristiti u poljoprivredi, posebno imajući u vidu strogo propisane granice teških metala koje se mogu naći u takvom mulju, uz obveznu kontrolu sadržaja teških metala u mulju, ali i u tlu na kojem se planira odložiti mulj. Nije točna tvrdnja da se mulj iz uređaja za obradu otpadnih voda u svijetu ne koristi u poljoprivredne svrhe, jer ovaj pravilnik u potpunosti prenosi odredbe Direktive 86/278/EEC, koja se primjenjuje u svim zemljama Europske unije. Direktiva daje mogućnost svim državama članicama EU da unesu i strože odredbe od onih navedenih u Direktivi, ali o svim takovim odlukama moraju obavijestiti Europsku komisiju, što će Republika Hrvatska i učiniti. Dopušteni sadržaj teških metala u suhoj tvari mulja koji je propisan hrvatskim pravilnikom značajno je niži od graničnih vrijednosti dopuštenih Direktivom. Tako npr. u slučaju kadmija hrvatski pravilnik dopušta maksimalnu koncentraciju do 5 mg/kg, a Direktiva 40 mg/kg suhe tvari mulja, što znači da je vrijednost propisana Pravilnikom osam puta stroža od one propisane Direktivom. Postoji niz mogućnosti da se otpadni mulj nastao obradom otpadnih voda, npr. iz prehrambene industrije, bez ikakvih problema koristi kao gnojivo. Hrvatskim propisima nije dopušteno u kanalizaciju ispuštati industrijske otpadne vode koje nisu prethodno obrađene, pa tako npr. otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, koji u sebi sadrži i sastojke iz nepročišćenih industrijskih voda, uopće nije pogodan za korištenje u poljoprivredi. Ovaj Pravilnik načinjen je upravo zbog toga kako bi se spriječilo odlaganje na poljoprivredne površine mulja koji bi mogao ugroziti zdravlje ljudi ili kvalitetu tla. Mulj namijenjen korištenju u poljoprivredne svrhe mora također udovoljavati i propisima Ministarstva poljoprivrede koji se odnose na korištenje gnojiva. Sve spomenuto ukazuje na činjenicu da katastrofični scenarij koji se može iščitati iz Vašeg članka nije moguć. Žao nam je što nam se senzacionalistički i neozbiljno obrađuje takva tema i nepotrebno uzbuđuje javnost. Prijedlog pravilnika smo objavili u svrhu javne rasprave na internet stranicama Ministarstva, kao što je to uobičajena praksa u razvijenim zemljama Europe, ali nismo dobili ni jednu primjedbu na njega, pa ni od strane vašeg lista anketiranih stručnjaka.'