Dvodnevna 3. Međunarodna konferenciji Waste2Energy, vodeći stručni skup posvećen izazovima i prilikama u području termičke oporabe otpada (WtE) počeo je danas u Šibeniku, u Kući umjetnosti Arsen. Šibenik je domaćin tom skupu zahvaljujući tome što ima najuspješniji centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, ali i zbog toga što je u Hrvatskoj najdalje otišao u mogućoj gradnji energane na CGO Bikarcu jer upravo počinje izrada studija izvodljivosti, ekonomske opravdanosti i utjecaja na okoliš koju u punom iznosu financira Fonda za zaštitu okoliša I energetsku učinkovitost.
Organizatori su Međunarodna akademija održivog razvoja u suradnji i CGO Bikarac u suradnji s Gradom Šibenikom, Šibensko-kninskom županijom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. Znanstvenu podršku pruža Sveučilište u Slavonskom Brodu, čime se osigurava visoka razina stručnosti i interdisciplinarnosti. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je generalni pokrovitelj.
Dr.sc Tomislav Lukić, predsjednik Međunarodne akademije održivog razvoja u uvodu je istaknuo da, ako nam je cilj Zero Waste i ako ne želimo odlagati smeće ostali otpad u okoliš, nema alternative gradnji nekoliko energana u Hrvatskoj. U tomu Hrvatska značajno kaska za većinom ostalih europskih zemalja u kojima je ukupno više od 500 energana i to većinom u središtima ili u blizini središta gradova. Kazao je i kako su na konferenciju pozvani i proizvođači uređaja i opreme za energane koji će pokazati kako nema štetne emisije u atmosferu.
“Fokus je na praktičnim, tehnološkim i komunikacijskim rješenjima koja omogućuju učinkovitiju i održivu termičku oporabu otpada . Nama je nužno izgraditi takvo jedno postrojenje i dobra je inicijativa da se to krenulo upravo ovdje u Šibeniku, koji je zemljopisno najpogodniji za zbrinjavanje otpada u cijeloj Dalmaciji. Znate sami koliko se otpada producira u turizmu, pogotovo u tri ljetna mjeseca. Bez termičke oporabe onog dijela otpada koji se ne može reciklirati je nemoguće postići bilo kakve ciljeve EU. Trenutačno u Europi funkcionira preko 500 takvih postrojenja, a tu imamo kolege koji dolaze iz Koreje. U Koreji funkcionira recimo 200. Zero waste ne postoji. Mi smo jednostavno osuđeni i moramo se priključiti toj zajednici. Tehnologija je danas takva da jamči apsolutnu sigurnost, manje emisije nego što proizvodi recimo neka obična peć, neko ložište na kruto gorivo ili plin”, istaknuo je.
Šibenik iskoračio u održive projekte
Robert Podrug, direktor Centra za gospodarenje otpadom Bikarac naglasio je kako su i prije izgradnje tog centra znali da će ostajati veći dio otpada koji nije moguće reciklirati i da su potrebna druga rješenja.
“Mi taj otpad trenutačno, po važećoj zakonskoj proceduri odlažemo na plohu na za to predviđeno mjesto. Međutim, smatramo da je to i ekonomska, a još više ekološka, zdravstvena šteta i da bismo taj dio otpada mogli energetski oporabiti i zato smo krenuli u smjeru pripreme dokumentacije za moguću izgradnju buduće energane na Bikarcu. Mislimo da bi to postrojenje, osim što bi spriječilo odlaganje otpada u okoliš, bilo i veliki izvor energije za našu gospodarsku zonu.Svjestan da u Šibeniku postoje i oni koji se protive projektu energane na gorivo iz otpada na Bikarcu, ali zato smo u Šibenik doveli ljude od struke, koji nisu ni u kakvim izborima i o toj temi mogu pričati bez navijanja.Oni će govoriti na osnovu dokazanih znanstvenih činjenica i onoga što prakticira razvijeni svijet. I to ćemo ova dva dana i čuti i vidjeti i nadam se razumjeti”, zaključio je Podrug.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izrazio je zadovoljstvo što se ova konferencija događa baš u Šibeniku, jer je to gradu, kako je rekao, koji je uvijek imao i viziju i hrabrost da iskorači u gospodarski održive projekte u daljoj prošlosti, ali I danas
"U ovom slučaju govorimo o projektu gospodarenja otpadom, dakle izgradnji energane na otpad. Ova konferencija bi trebala potvrditi važnost tih postrojenja u smislu ostvarivanja ciljeva koje kao država imamo prema Europskoj komisiji od 2035. godine. Isto tako, ona će dati nekakve primjerne dobre prakse iz drugih europskih država, dakle, gdje mi kao država koja nema energanu, možemo učiti na tim primjerima. Ono što je vrlo bitno u ovim okolnostima je i komunikacija, i edukacija, i informiranost gađana o ovim postrojenjima, kako nam se ne bi događali ovi sindromi koji nam se događaju, u smislu da ljudi zapravo ne žele takva postrojenja u svom dvorištu, a zapravo se radi o postrojenjima kao svakim drugim industrijskim postrojenjima, koji ne daju nikakve bitne utjecaje na okoliš ako se, propisuju i pridržavaju određenih mjera zaštite u njihovom”, objasnio je Budiša i dodao kako ćemo do 2035. godine u okoliš smjeti odložiti do 10 posto ukupnog otpada. “Zašto otpad koji se ne može reciklirati ne bismo upotrijebili kao gorivo umjesto a ga izvozimo negdje drugdje I to skupo plaćamo”, upitao je.
Ključne teme konferencije su: Suvremene WtE tehnologije: piroliza, plazma, CCS, proizvodnja vodika, status RDF/SRF goriva u RH i EU, infrastrukturni i komunikacijski izazovi razvoja WtE postrojenja, upravljanje otpadom u turističkim destinacijama, strategije za biootpad i kružno gospodarstvo, sigurnost, emisije i zdravstveni aspekti, primjeri dobre prakse i mogućnosti primjene u Hrvatskoj.
