Ljetni led na Arktiku nestaje rekordnom brzinom - znanstvenici su prikupili podatke kojima dokazuju da je današnja količina leda na tom kontinentu najmanja u 125 godina. Znanstvenici su zaključili da je otprilike polovina ledenog pokrova u tom periodu nestala s Arktika, a od 1990. par ledenih zaliha rapidno se ubrzao. Računa se da je u proteklih 36 godina dvije trećine leda nestalo kao posljedica zagrijavanja oceana. Ranije istraživanje je pokazalo da je arktički led na najnižoj razini u najmanje 1.450 godina, a najnoviji podaci pokazuju da je to posljedica ljudskog djelovanja. Nestajanje leda za posljedicu ima druge pojave. Neka istraživanja primjerice sugeriraju moguću vezu između manje razine leda na Arktiku i intenziteta nedavne suše u Kaliforniji koja je dovela do strašnih požara. Općenito, smatra se da nestanak leda ima veze s pojavom ekstremnih vremenskih uvjeta, iako ta povezanost nije definitivno dokazana. Nestanak leda izaziva feedback efekt - led reflektira svjetlost, a ocean ispod njega je taman. Kada je leda manje, ocean apsorbira više sunčevog zračenja i brže se zagrijava, čime se topi još više leda i zagrijavanje je jače. Arktik je stoga regija koja se najbrže zagrijava na Zemlji, a tamošnje temperature rastu dvostruko brže nego na nižim širinama. Švedski znanstvenik Svante Arrhenius još je 1896. predvidio taj efekt leda na klimu, zbog čega se može reći da je Arktik svojevrsni "kanarinac u rudniku" kada je riječ o globalnoj klimi. Signal je jasan, a pitanje je hoćemo li ostati u rudniku ili poduzeti nešto, piše The Guardian.