Od 1. siječnja 2026. godine počinje primjena europskih pravila o dekarbonizaciji – procesu smanjenja emisija ugljičnog dioksida (CO₂) koje stvaraju industrijski kapaciteti u državi.
Država, kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, preuzela je europske obveze za dekarbonizaciju i zato je taj proces neizbježan i obavezan. Ono što treba postići jest smanjenje onečišćenja okoliša i postupni prijelaz na čišće, "zelene" oblike gospodarstva u skladu s europskim standardima. Za početak, obveze će se odnositi na one sektore koji su najveći izvori industrijskog onečišćenja, a to su cementna i čelična industrija, pa će zbog toga tvrtke koje se bave takvom djelatnošću morati hitno prilagoditi svoje poslovanje novim pravilima.
"Ako se ne poštuju pravila EU-a, odnosno ako se u zemlje Unije izvoze proizvodi koji su proizvedeni korištenjem fosilnih goriva – ti proizvodi dobivaju višu carinu i time postaju nekonkurentni na europskim tržištima", samo su neke od posljedica s kojima se poduzeća mogu suočiti.
Iz Gospodarske komore Makedonije poručuju da se europske obveze moraju poštovati.
"Obveze su obveze i u načelu, ako poduzeća imaju problem, razgovarat ćemo o tome koliko im je potrebno odgađanje kako bi uhvatili priključak, međutim, odustajanje od tog procesa nije moguće", kaže Antoni Pešev, izvršni direktor Gospodarske komore Makedonije.
Očekuje se postupno širenje i na druga područja, osobito kod poduzeća koja izvoze u zemlje EU-a. No, energetske vlasti u Skoplju se nadaju da će Unija djelomično pomaknuti rokove za provedbu.
"Trenutno se obveze odnose na čelik i cement. Slijedit će prijelazno razdoblje i razgovori o povezivanju tržišta. Dakle, treba postojati izuzeće i tu je EU već sama malo pomaknula rokove", rekla je Sanja Božinovska, ministrica za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine.
Smanjenje emisija iz industrije
Uvođenje europskih pravila o dekarbonizaciji imat će značajne i dugoročne učinke na okoliš u Makedoniji. To će biti tako ako se provedu dosljedno i uz stvarnu institucionalnu podršku, kaže za naš portal Konstantin Zdravevski iz Udruge za ekologiju „EKOMENLOG".
"Najvidljiviji učinak bit će smanjenje onečišćenja zraka, koje trenutno predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema u zemlji. Makedonija je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2023), među najzagađenijim državama u Europi po koncentracijama PM-čestica. Dekarbonizacija će smanjiti izgaranje fosilnih goriva u industriji i ograničiti ispuštanje CO₂, ali i drugih štetnih plinova poput SO₂, NOₓ i teških metala, koji izravno utječu na disanje, srčane bolesti i opće zdravlje ljudi", kaže Zdravevski.
Smanjenjem emisija iz industrije smanjit će se i kiselost kiša te će se postupno stabilizirati kemijski sastav tla i voda. To je osobito važno za poljoprivredna područja u Pelagoniji i Vardarskoj regiji, gdje tlo već pokazuje tragove akumulacije teških metala, dodaje Zdravevski.
"Dekarbonizacija će pridonijeti usporavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini. Makedonija je u posljednja dva desetljeća zabilježila porast prosječne temperature od oko 1,3 °C i smanjenje godišnjih oborina za 5–10 %, što ima ozbiljne posljedice na šume, vodne resurse i biološku raznolikost", dodaje on.
Proces će zahtijevati bolju kontrolu i praćenje emisija, što će ojačati institucionalnu infrastrukturu za zaštitu okoliša. To znači više mjernih postaja, javni pristup podacima i povećanu transparentnost – nešto što trenutno nedostaje.
Ipak, učinci neće biti odmah vidljivi, kaže Zdravevski. Potrebno je nekoliko godina da se osjeti stvarno poboljšanje kvalitete zraka i obnova prirodnih sustava. Ako se proces provede polovično, bez kontrole i financijske podrške, postoji rizik od „zelene fasade" – deklarativne, a ne suštinske promjene. Makedonija ovim mjerama ulazi u novu fazu energetske i industrijske tranzicije te usklađivanja s europskim zelenim politikama i smanjenja onečišćenja.
