Milijuni tona bojnog otrova, zapaljivih bombi i streljiva trunu na dnu mora širom svijeta te u procesu razgradnje koji traje desetljećima, polako ali sigurno onečišćuju prirodu, komentira Deutsche Welle.  Šetači na plažama njemačkog otoka Usedoma na Baltičkom moru često skupljaju bijele grumenčiće vjerujući da se radi o jantaru. Svoj nalaz potom stavljaju u džep hlača gdje se ovaj, u kontaktu s kisikom, zapali. I to zato što se zapravo radi o grumenju fosfora. Kako navodi DW-e, u posljednjih 40 godina je više od 100 turista na taj način zadobilo teške opekotine. Visoko otrovna i zapaljiva materija potječe od starih bombi koje nisu eksplodirale, a koje su ispaljene iz nekadašnje raketne baze za vojne pokuse u Peenemündeu, piše DW-e. One su svojedobno završile u moru i od onda trunu pred obalom ispuštajući u more svoj otrovni sadržaj. Struje i oluje ga pak nanose na plažu, dok danas natpisi na pločama upozoravaju šetače na ovu opasnost., a na žalost, problem streljiva u moru pojavi se u medijima obično kada se dogodi neka nesreća. Na njemačkoj obali se svake godine registrira 60 do 70 slučajeva nalaza streljiva. "Dva do četiri posto tih slučajeva završava s ljudskim ozljedama", kaže Claus Böttcher iz Ministarstva za zaštitu okoliša Schleswig-Holsteina u Kielu, i to s tendencijom rasta. U Sjevernom i Baltičkom moru je potopljeno više od dva milijuna tona streljiva različitih vrsta - ili da ne bi palo u ruke pobjednika, ili na zapovijed okupacijskih snaga u Njemačkoj nakon završetka Drugog svjetskog rata. Osim eksplozivne i zapaljive municije u moru je pohranjena i velika količina otrovnog plina. Za razliku od konvencionalnog streljiva, područja na kojima je potopljena ova municija su relativno dobro poznata. Prema saznanjima kielskih stručnjaka, radi se o kemijskim bojnim plinovima plikavcu, tabunu i fosgenu iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Računa se da oko 220 tisuća tona leži na dnu Sjevernog mora i 42 do 65 tisuća tona na dnu Baltičkog mora. Nakon što su 70 do 100 godina bili izloženi utjecaju morske vode, spremnici u kojima se ove otrovne tvari nalaze su u vrlo različitom stanju. Mnogi su još neoštećeni, ali ima i onih koji su potpuno korodirali i na dnu su pronađeni samo kao prazne ljuske, kaže Jens Sternheim iz Ministarstva okoliša u Kielu. On ukazuje da se ne može dati nikakva generalna ocjena stanja u kojemu je streljivo na dnu mora, ali stručnjaci ne računaju da bi moglo doći do iznenadnog, istovremenog oslobađanja njihovog sadržaja. Oni pretpostavljaju da će se, umjesto toga, otrovne tvari iz streljiva malo po malo oslobađati. A kada jednom dospiju u more, neke supstance reagiraju brzo dolazeći u doticaj s vodom i u njoj se raspadaju. Drugi spojevi su pak stabilniji i sporije se razgrađuju. Oni bi mogli ući u prirodni hranidbeni lanac - na čijem kraju stoji čovjek. Kako piše Deutsche Welle, prema navodima stručnjaka za streljivo Tobiasa Knoblocha iz Njemačkog saveznog ureda za pomorstvo, ispitivanja do sada nisu pokazala da u hranidbenom lancu ima tragova ovih otrova. Streljivo na dnu mora postaje sve veći problem zbog planova za izgradnju offshore-vjetroparkova. Područja na kojima se postavljaju podmorski kablovi i na kojima bi trebale biti postavljene vjetrenjače prije toga moraju biti očišćena od stare municije što enormno poskupljuje i usporava gradnju vjetroparkova. "Zbog stanja streljiva i nepovoljnih uvjeta pod vodom stručnjacima često ne preostaje ništa drugo nego da na licu mjesta detoniraju bombe", objašnjava Jürgen Kroll iz kielskog pokrajinskog kriminalističkog ureda koji je nadležan za sigurnost pomorskih puteva i plaža. Kako bi se streljivo u moru uklonilo bez ugrožavanja okoliša, na institutu za kemijsku tehnologiju Fraunhofer izrađeni su planovi za izgradnju podvodnog vozila za "čišćenje" municije. Trenutno, međutim, kažu stručnjaci, nedostaje još političke volje i potrebnih novčanih sredstava za njegovu realizaciju, ali to bi se moglo uskoro promijeniti jer zalihe streljiva u utrobi Baltičkog mora u međuvremenu su postale međunarodna tema. Komisija za zaštitu mora i morskog okoliša na Baltiku - HELCOM, čije su članice sve države koje pripadaju tom prostoru, formirala je radnu grupu stručnjaka. Oni skupljaju i analiziraju informacije o zalihama starog streljiva u moru, procjenjuje rizike za čovjeka i prirodu, te daju preporuke za daljnje djelovanje.