Otprilike tri četvrtine njemačkih tvrtki nije u mogućnosti ili samo djelomično može prijaviti podatke o emisijama od svojih dobavljača izvan EU-a, a većina strahuje da taj zahtjev šteti njihovoj konkurentnosti, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Deloitte. Ova je obveza stupila na snagu kao prvi korak u provedbi mehanizma EU-a za prilagodbu granica ugljika (CBAM), koji zahtijeva od uvoznika određenih proizvoda, poput čelika ili gnojiva, da plate naknadu ako njihov proizvod ima veći ugljični otisak od onoga što proizvode njihovi proizvodi. u bloku.
Samo šest posto anketiranih tvrtki reklo je da su u mogućnosti izvijestiti o stvarnim emisijama svojih dobavljača izvan EU, s većinom (53%) da to ne može učiniti, a daljnjih 21 posto izvijestilo je da može tek djelomično izvijestiti. Tvrtke koje su bile anketirane prošle jeseni kao najveće prepreke zahtjevima za izvješćivanje CBAM-a navode nedovoljnu dostupnost podataka (20%), nedostatak transparentnosti troškova i rizika (16%) te nedostatak znanja o CBAM-u (11,5% ).
“CBAM stavlja tvrtke pred ogromne izazove u poslovanju s njihovim dobavljačima. Istodobno, prijelazna faza za uvođenje CBAM-a završava krajem godine”, rekao je Michael Schäfer, partner u Deloitteu. “Pritisak da se u tvrtkama uspostave potrebni sustavi praćenja i izvješćivanja značajno raste.”
Raste skepsa
Tek jedna četvrtina (26%) tvrtki vjeruje da će CBAM biti pozitivan za poslovanje. Daljnjih 29 posto ispitanika vidi CBAM kao priliku za promjenu svog opskrbnog lanca, dok je 43 posto reklo da ne misli da je to bio slučaj.
Tvrtke također imaju poteškoća s provjerom točnosti ili vjerodostojnosti vrijednosti emisija dobavljača. Dok 20 posto ispitanika to pokušava učiniti konzultirajući usporedne vrijednosti, a 12 posto uspoređuje podatke s EU predloškom za podnošenje podataka o emisijama, većina ispitanih tvrtki još nije pronašla učinkovit način da to provjeri.
Mehanizam CBAM je dio plana bloka za postizanje ugljične neutralnosti do sredine stoljeća. Namjera mu je spriječiti istjecanje ugljika iz bloka - gdje su emisije iz industrijskih aktivnosti iz uvoza, što bi, smatra se, smanjilo europske emisije. Predviđa se da će se do 2030. prikupiti do 9 milijardi eura, od čega se očekuje da će se velik dio iskoristiti za financiranje daljnjih mjera za ublažavanje klimatskih promjena. CBAM mehanizmom, koji je povezan s ETS sustavom su zahvaćeni električna energija, vodik, aluminij, gnojiva, čelik i željezo, a sustav bi trebao biti potpuno operativan od 2026.
