Ovog ponedjeljka započela je UN-ova klimatska konferencija COP31 koja se ovaj puta održava u Turskoj i trajat će do 20. ovog mjeseca. Zanimljivost ovogodišnjeg COP-a jest podijeljeno vodstvo: Turska je domaćin i predvodi političke inicijative, dok Australija vodi formalne pregovore.
Australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen najavio je da želi oblikovati politički dogovor već tijekom konferencije, a ne tek u njezinim posljednjim danima.
Među prioritetima su elektrifikacija, pravedna tranzicija i dostupnost klimatskog financiranja. Zemlja domaćin, koja inače trećinu potreba za električnom energijom zadovoljava iz ugljena (dok je to u Australiji čak 40%), istaknula je jednu od najvažnijih energetskih inicijativa summita. Turska želi da se u završni dokument COP31 uključi cilj povećanja udjela električne energije u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije s približno 20 na 35 posto do 2035. godine.
Namjera je ubrzati elektrifikaciju prometa, grijanja, industrije i drugih sektora te smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima. Međutim, elektrifikacija sama po sebi ne jamči smanjenje emisija ako se dodatna električna energija proizvodi iz ugljena i plina. Portugal zato zagovara koncept čiste elektrifikacije, odnosno povezivanje tog cilja s povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Zemlje u razvoju traže brži pristup novcu za prilagodbu klimatskim promjenama, obnovu nakon elementarnih nepogoda, razvoj čiste energetike i pravedniju energetsku tranziciju. Jedan od problema je neslaganje oko opsega i načina financiranja. Posebno se raspravlja o tome kako osigurati sredstva za prilagodbu i kako ih učiniti dostupnijima državama kojima su najpotrebnija.
COP31 označava početak drugog globalnog pregleda (Global Stocktake) provedbe Pariškog sporazuma, procesa koji će trajati dvije godine. Istodobno, UN-ov program za okoliš upozorava da je svijet na putu prema prekoračenju granice zagrijavanja od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma.
Procjenjivat će se koliko su države napredovale u ostvarivanju klimatskih ciljeva i što je potrebno promijeniti u nacionalnim klimatskim planovima.
Sjedinjene Američke Države ne sudjeluju na ovogodišnjem skupu nakon povlačenja administracije Donalda Trumpa iz međunarodnog klimatskog okvira, što je također "mali problem" pošto uz Kinu predvode emisije stakleničkih plinova.
