"Što više kanti - to je hrvatska najbolja raspoloživa tehnika. U industrijskoj strategiji 2014-2020. okoliš se uopće ne spominje kao resurs, što je strašan propust. Hrvatska u svojim rješenjima pokušava na papiru nekritički kopirati najrazvijenije zemlje, umjesto da sama u dijalogu s poslovnom zajednicom razvija naša vlastita rješenja koja su primjenjiva s obzirom na okolnosti i količinu novca", kazao je Simončić. Danko Fundurulja iz IPZ Uniprojekta govorio je o Centrima te istaknuo da bi za bilo kakve promjene njihove lokacija trebalo bar naredne tri godine da se izmijene prostorni planovi i pripreme lokacije. Na pitanja o rješenjima za odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje otpada odgovorio je da bi komunalna društva trebalo privatizirati, pa bi privatnik tada izabrao je li mu se određena rješenja isplate ili ne. Dinko Sinčić konstatirao je da je cirkularna ekonomija pogled u budućnost jer će količina otpada progresivno rasti i s njima će se trebati znati snaći. S postojećih 1,3 milijarde tona otpada globalno, očekuje se da će 2025. to biti 2,6 milijarde tona. Kad je riječ o proizvodnji plina iz bioreaktorskih odlagališta rekao je da takva odlagališta ni ne mogu proizvesti znatne količine plina jer je u postupku prerade otpada u CGO-ima ionako izgubljena važna komponenta za proizvodnju plina. "Problem je što isti ljudi donose rješenja, evaluiraju ih i provode. Kad u Njemačkoj društvo inženjera kaže da nešto ne prolazi, to se onda poštuje", sumirao je Sinčić.
Ljubljana već razvrstava 50% komunalnog otpada
Sredstva uložena u infrastrukturu za odvajanje otpada vratila su se za pola godine
