Tu je neslavnu »titulu« preuzeo nakon pojave genetički modificiranih usjeva, čija je sjetva nerazdvojna od primjene glifozatnih »zaštitnih sredstava«. Glifozat se rabi kao dodatak ili kao osnovni aktivni sastojak u više od 750 agrokemijskih proizvoda. Godišnji svjetski promet preparatima glifozata iznosi oko 6 milijardi eura. I u Hrvatskoj je glifozat popularan herbicid, o čemu svjedoče raznolika i zvučna komercijalna imena poput »Dominator«, »Cidokor«, »Roundup«, »Oxalis«, »Herbocid«, »Total Bio«, »Herbocor«, »Herkules«, »Ouragan«, »Mentor«, »Glyfos«, piše Glas koncila. Većina preparata na hrvatskom tržištu uvozni su proizvodi, a i oni s »domaćom« ambalažom rabe kemikaliju glifozat isključivo iz uvoza. Zbog masovne uporabe glifozatom nisu onečišćena samo polja i vrtovi, nego i zrak, voda, hrana i ljudski organizam. IARC je kao moguće kancerogenim označio i tetrakrorvinfos. Prema tome, u najnovijem izvješću glifozat je obilježen zloglasnom etiketom »skupina 2A«. U istoj se skupini nalaze akrilamid, spojevi olova, nitriti, polibromirani bifenili.
Kina do 2030. planira 3,5 milijardi kilovata iz obnovljivih izvora
Do 2030. godine ukupni instalirani kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ...
