Tu je neslavnu »titulu« preuzeo nakon pojave genetički modificiranih usjeva, čija je sjetva nerazdvojna od primjene glifozatnih »zaštitnih sredstava«. Glifozat se rabi kao dodatak ili kao osnovni aktivni sastojak u više od 750 agrokemijskih proizvoda. Godišnji svjetski promet preparatima glifozata iznosi oko 6 milijardi eura. I u Hrvatskoj je glifozat popularan herbicid, o čemu svjedoče raznolika i zvučna komercijalna imena poput »Dominator«, »Cidokor«, »Roundup«, »Oxalis«, »Herbocid«, »Total Bio«, »Herbocor«, »Herkules«, »Ouragan«, »Mentor«, »Glyfos«, piše Glas koncila. Većina preparata na hrvatskom tržištu uvozni su proizvodi, a i oni s »domaćom« ambalažom rabe kemikaliju glifozat isključivo iz uvoza. Zbog masovne uporabe glifozatom nisu onečišćena samo polja i vrtovi, nego i zrak, voda, hrana i ljudski organizam. IARC je kao moguće kancerogenim označio i tetrakrorvinfos. Prema tome, u najnovijem izvješću glifozat je obilježen zloglasnom etiketom »skupina 2A«. U istoj se skupini nalaze akrilamid, spojevi olova, nitriti, polibromirani bifenili.
Šarena inovacija u Beču: Umjetnost koja hladi grad i štiti klimu
Cilj projekta bilo je oslikavanje površine jednog od dvorišta u sklopu gradskog stambenog kompleksa ...