Strategija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj predviđa 20 regionalnih centara za njegovo zbrinjavanje, u čiju će gradnju biti utrošeno oko 450 milijuna eura, uz cijenu od 12 do 55 milijuna eura po odlagalištu, piše Vjesnik. U Europskoj uniji godišnje se proizvede 3000 milijuna tona otpada, od toga 306 milijuna tona komunalnog i oko 30 milijuna tona opasnog otpada. U Hrvatskoj se godišnje proizvede devet milijuna tona otpada, od toga 1,3 milijuna tona komunalnog ili dnevno otprilike 0,80 kg po stanovniku. U najvećoj mjeri te se količine zbrinjavaju na oko 160 legalnih odlagališta komunalnog otpada, s tim da su mnoga već odavno trebala biti zatvorena jer u njima više nema mjesta za novi otpad, ističe Vjesnik. Situacija u Hrvatskoj je takva da se godišnje proizvede oko 1,3 milijuna tona komunalnog otpada ili dnevno 0,80 kilograma po stanovniku, piše Vjesnik. Najviše se toga zbrinjava na oko 160 legalnih odlagališta, no trećina komunalnog otpada još uvijek završava na stotinjak divljih deponija. Trećina komunalnog otpada još uvijek završava na stotinjak divljih odlagališta. Porastom životnog standarda raste i količina komunalnog otpada, koja u razvijenim zemljama doseže i nekoliko kilograma po stanovniku dnevno. Zemlje Europske unije morat će reciklirati polovicu tog otpada godišnje do 2020., a Hrvatska trenutno godišnje reciklira oko 20% proizvedenog otpada što je znatno više nego što to čine članice Unije Poljska, Bugarska i Rumunjska. Vodeće europske zemlje u zbrinjavanju otpada su Nizozemska, Njemačka, Belgija te Austrija koja reciklira i kompostira 56% komunalnog otpada. Da bi smanjili količinu otpada, Nizozemci su svoju industriju u velikoj mjeri prilagodili sirovinama koje prikupljaju, te upotrebljavaju 70% recikliranog materijala za proizvodnju papira i kartona. Svaki novonabavljeni predmet, od mobitela i računala do automobila, jednom će postati otpad u kojem dragocjene sirovine završavaju na smetištu. Iako trenutačna slika nije sjajna, stručnjaci smatraju da bi Hrvatska ubrzo mogla postati ogledni primjer za jugoistočnu Europu kako na suvremen način zbrinjavati otpad, što može uroditi i zamjetnom gospodarskom suradnjom. Prema Strategiji gospodarenja otpadom, u Hrvatskoj je predviđeno 20 regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, u čiju će izgradnju biti utrošeno oko 450 milijuna eura, uz cijenu od 12 do 55 milijuna eura po odlagalištu. Postojeća odlagališta postupno će se zatvarati i sanirati, a većina ih nikad nije ni imala sve potrebne dozvole za rad, navodi Vjesnik.