Samo od 2006. do 2008. godine Zagreb je izgubio 40 posto državnih šuma i šumskih zemljišta, sa 17.300 hektara u prve dvije godine zelena prostranstva spala su 2008. na mizernih 9289 hektara, piše zagrebačka rubrika Novog lista. Kuriozitet je da je u istom razdoblju povećan broj inspektora zaštite okoliša za preko 100 posto.Takvi katastrofalni podaci objavljeni su u najnovijem Nacrtu Programa zaštite okoliša grada zagreba koji se našao u jednoj aktualnoj javnoj raspravi, o čemu su se građani mogli biti informirani jedino ako redovito čitaju internet-stranice zagrebačke Gradske uprave. Podatke su prikupili resorni gradski uredi od nekoliko desetaka gradskih i državnih ustanova i agencija. Upotreba sunčeve energije na razini grada nije značajno prihvaćena. Ni snaga vjetra izvora alternativne energije, kaže se u dokumentu »nije još do kraja istražen«. Mada na teritoriju Grada i okolice ne postoje stalni vjetrovi, korištenje sustava vjetrogeneratora može se smanjiti uporaba fosilnih goriva. Na teritoriju Grada Zagreba postoji i kvalitetni izvori tople vode, a nekoliko obilježenih bušotina tople vode slabo ili nikako se ne koriste. Iako Zagreb ima značajne potencijale za korištenje i biomase, ona se, osim u prigradskim naseljima gdje se koristi na klasičan način, kao ogrjevno drvo – ne iskorištava. Bilo je i projekata sadnje plantaža brzorastućeg drveća na zapuštenim poljoprivrednim površinama u blizini grada koji nisu zaživjeli. Takvi su projekti bez poticaja države bili osuđeni na propast. U poglavlju dokumenta o proizvodnji i prometu opasnih kemikalija navodi se kako se uopće ne zna ne zna koliko ih je ih je u optjecaju, iako su u ozbiljnom porastu. Za sada u RH, pa tako niti na nivou Grada Zagreba, ne postoji sustavno praćenje količine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija dostupnih na tržištu. Na osnovi nekih neizravnih pokazatelja zaključeno je da je na području RH došlo do porasta količine kemikalija u uporabi.