Kako gledate na odluku Vlade da HEP preuzme ulogu opskrbljivača plina na veleprodajnom tržištu?

Odluka nas je malo iznenadila iako je u Zakonu o tržištu plina, koji je donesen u siječnju, bilo na neki način najavljeno da će se regulacija tog dijela tržišta produžiti. Veselili smo se da će početkom travnja prestati naša obaveza o opskrbi po reguliranim cijenama, no ove izmjena zakona su korak unatrag. Teško je komentirati te odluke, primjerice, po kojim je kriterijima i na koji način odabran HEP. Da budem posve jasna, osnovni problem nije to što je odabran HEP, već to što INA mora isporučivati plin po reguliranoj cijeni od 1,7 kn za m3, što je niže od tržišne cijene. Kad se usporedi cijena po kojoj će HEP kupovati plin, s cijenom po kojoj će plin prodavati opskrbljivačima - a to je 2,4 kn za m3 - i uzmu se u obzir sve obaveze koje će HEP imati, izračunali smo da će se stvoriti profit između 250 i 350 milijuna kuna godišnje koji će doslovno biti prenesen iz Ine u HEP.

Kako se došlo do tog izračuna?

Dakle, prema važećoj regulativi, Inina obaveza je da isporuči 620 milijuna m3 plina +/- 10% godišnje, a to je raspon od 550 do 680 milijuna m3 godišnje. Ako je ulazna cijena plina 1,7 kn za m3, a prodajna cijena 2,4 kn za m3, onda je to marža od 70 lipa po m3 za HEP. Pomnoženo s isporučenim količinama, dolazi se do iznosa od kojeg treba oduzeti troškove među kojima su najveći troškovi zakupa skladišnih kapaciteta u iznosu od 100 milijuna kuna, te troškovi financiranja zaliha plina u skladištu. Naravno tu su i troškovi zaposlenika i ostali troškovi poslovanja uključujući nabavu plina iz uvoza u danima vršne potrošnje. Tako smo došli do izračuna od 250 do 350 milijuna kuna profita, ovisno o prodanoj količini plina.

Je li po vašem mišljenju takva odluka Vlade bila nužna, odnosno može li se reći da su postojali opravdani razlozi za odgodu otvaranja tržišta?

Mislim da takva odluka nije bila nužna. Vlada je mogla produžiti status quo još neko kraće vrijeme, ako su smatrali da opskrbljivači na distributivnom sustavu nisu spremni za direktnu nabavu plina, no uvođenje HEP-a kao novog igrača u priču nije bilo potrebno.

Vlada kaže da je ovakav potez bio nužan radi sigurnosti opskrbe, u smislu da Prirodni plin posluje s gubitkom i mogao bi otići u stečaj...

Smatram da taj argument nema temelja. Primjerice, ako bi se dogodilo da Prirodni plin ode u stečaj, onda bi bilo normalno da INA preuzme njegovu ulogu, jer plin je INA-in. Je li ga INA direktno isporučuje HEP-u, Prirodnom plinu ili opskrbljivačima, to je svejedno jer se cijeli model bazira na plinu proizvedenom u RH. Ako se govori o sigurnosti opskrbe nije dovoljno imati samo kontinuiranu isporuku plina, već tu je i skladište koje mora biti u funkciji opskrbe kućanstava, koja su najzahtjevnija i čija opskrba zahtijeva najveću fleksibilnost. Zimi kućanstva troše 11 puta više plina nego ljeti. Međutim, u zimskim danima, kad je temperatura primjerice -5 C, nije dovoljan ni maksimalni izlaz iz skladišta, ni proizvodnja u RH, pa će HEP morati imati osiguran plin iz uvoza. Da bi se taj plin osigurao, nužan je unaprijed sklopljen ugovor s inozemnim dobavljačem ili rezervirani transportni kapaciteti, kako bi se plin mogao kupovati na spot-tržištu. Prirodni plin ima dugoročno zakupljene kapacitete kroz Sloveniju i Austriju s ciljem da se osigura pouzdana opskrba. Sad se odjednom pojavljuje netko treći, netko tko nema ugovoren plin, niti zakupljene kapacitete, a govori se o sigurnosti opskrbe.

Može li INA kao proizvodna tvrtka osigurati traženu dinamiku u isporukama plina na dnevnoj razini?

Ta obaveza koja se nameće INA-i je u suprotnosti s industrijskom praksom svuda u svijetu. Naime, INA kao proizvođač mora HEP-u isporučivati plin u skladu s onim što HEP traži, a ta fleksibilnost iznosi plus ili minus 15% od ugovorenih dnevnih količina. Nedopustivo je da HEP, koji ima 70% plinskog skladišta, ima pravo od INA-e na dnevnoj bazi tražiti između 1,4 i 1,9 milijuna m3 plina. Dakle, INA mora osigurati 1,9 milijuna m3 plina dnevno, a HEP može odlučiti uzeti 1,4 milijuna m3. Kako INA može zbrinuti pola milijuna kubika plina?! S obzirom da trenutno ne može izvoziti plin, a vjerojatno ni prodati plin nekom drugom u tako kratkom vremenu, može jedino zatvarati bušotine. Prema tome, ova odluka je izrazito štetna za Inu ne samo po cijeni već i po dinamici isporuke plina. O tim problemima informirali smo Ministarstvo gospodarstva.

Što za INA-u znači zatvarati plinske bušotine?

Višak plina koji u dnevnoj dinamici ne preuzme HEP - a riječ je pola milijuna kubika plina, ili četvrtine ukupnih isporuka prema HEP-u - INA može spaliti na baklji ili ponuditi u tom trenutku na tržištu, što nije opcija jer naše tržište je vrlo malo i nije dovoljno likvidno za takve transakcije. Naši kupci traže svoje ugovorene količine, ne možemo im nametnuti da uzmu veće količine plina. Pitamo se zbog čega je uz skladišne kapacitete HEP-u dana tako velika fleksibilnost. Bilo bi logično da HEP skladištem balansira svoje potrebe ili da INA-i prepusti dio skladišnih kapaciteta. Ovo je štetno po INA-u, a mi još uvijek razmišljamo kako da to tehnički izvedemo, jer zatvaranje i otvaranje bušotina je štetno za ležišta i kosi se sa pravilima struke u procesu pridobivanja ugljikovodika pa i sa zakonskim propisima. Ovakvu fleksibilnost mogu pružati samo veletrgovci koji iza sebe imaju skladišne kapacitete. Proizvođač plina nigdje u svijetu ne može davati takvu fleksibilnost. Pri donošenju odluka Vlada ni u jednom trenutku nije konzultirala INA-u. Nakon objave odluka uputili smo nekoliko dopisa Ministarstvu gospodarstva, HERA-i i pojedinim subjektima na tržištu. Tražili smo da nam se dodijele skladišni kapaciteti, da nam se omogući izvoz plina, kako bismo mogli izbalansirati tu obavezu. Do danas nismo dobili odgovor. Pokušavamo razgovarati s HEP-om, koji razumije situaciju, ali ne može ništa promijeniti bez suglasnosti Ministarstva.

Kakva je trenutno vaša komunikacija s HEP-om?

Usuglašavamo ugovor o prodaji plina te neke operativne detalje i pravne elemente ugovora koji nisu u domeni Vladinih odluka.

Što se može očekivati nakon 1. travnja? U HEP-u ne možemo ništa saznati...

INA će se držati odluke Vlade i započeti s isporukama plina, no Vlada treba zaštititi INA-ine interese na adekvatan način. Nadamo se da će se u međuvremenu oglasiti Ministarstvo gospodarstva i saslušati naše argumente.

Kako ćete urediti svoje odnose s HEP-om vezano za plin u plinskom skladištu Okoli?

To je uistinu gorući problem. Do 1. travnja Prirodni plin je obveznik opskrbe plinom i ponuditelj energije uravnoteženja. Da bismo ispunili te zahtjeve, odnosno osigurali kontinuiranu opskrbu, nužan je plin u skladištu zbog čega ga nismo mogli isprazniti. Primjerice, lani u travnju smo zbog hladnog vala maksimalno povlačili plin iz skladišta. Kad naša obaveza prestaje, a HEP-ova počinje, naš plin u skladištu, po Pravilniku o radu skladišnih sustava smatrat će se nepovučenim plinom. Mi ga kao vlasnik imamo mogućnosti prodati novim korisnicima skladišta, a ako u tome ne uspijemo, operator skladišta ima ga pravo prodati na natječaju najboljem ponuditelju. Svi znaju da u skladištu ima više od 200 milijuna m3 plina koji će se u jednom trenutku naći na nekoj aukciji bez jasnih kriterija. Ni jednim zakonom nije propisan neki cjenovni minimum. Dakle, teoretski tri nova korisnika skladišta mogu dobiti više od 200 milijuna m3 Inina plina za jednu kunu! A pri tome bi INA bila oštećena za gotovo pola milijarde kuna!

To je trebalo riješiti posebnom odlukom. Kako to da to nije riješeno? Zar nitko nije prepoznao taj problem?

Nisam baš sigurna da nitko nije shvatio da će se pojaviti taj problem! Mi smo od PSP-a i od resornog ministarstva zatražili da nam se dopusti da taj plin, koji smo čuvali radi sigurne opskrbe, povučemo iz skladišta u narednih nekoliko mjeseci kako bi ga prodali kupcima na tržištu. Taj zahtjev nam je PSP odbio, jer mora postupati prema Pravilniku, no činjenica je da od MINGO-a nismo dobili nikakav odgovor. Mi i dalje smatramo da plin u skladištu možemo povući bez da na bilo koji način ugrozimo uslugu drugim korisnicima skladišnog sustava. Iako se postavlja pitanje je li nekome u interesu da se naših 230 milijuna m3 plina nađe na netransparentnom natječaju bez jasnih kriterija, ipak se nadamo da će se, kao što je INA imala dobru volju pri osiguravanju opskrbe , isto tako sada naći dobra volja od strane Ministarstva da se riješi ovaj problem.

Što kažu u PSP-u?

Odgovorili su nam da se moraju držati pravila, što je i razumljivo. Ne mogu se sada izmisliti neki kriteriji koji nisu nigdje napisani. Pretpostavljam da će se konzultirati s HERA-om i da će u tim konzultacijama naći načina da se izbjegne ovako štetan natječaj. Mi ćemo pokušati učiniti sve što je u našoj moći. Iako to jest europska praksa u pravilima rada skladišta, bolje su uređeni kriteriji, riječ je o manjim količinama na otvorenim tržištima s puno sudionika te se ostavlja dovoljno vremena da se regulatorne promjene usvoje. Plinsko skladište Okoli nikada nije bilo ispražnjeno 1. travnja: ako pogledate 2013. vidjet ćete da smo tada u skladištu imali više od 300 milijuna m3 plina i zahvaljujući tome smo omogućili sigurnu opskrbu u travnju. U normalnim situacijama vlasnik tog plina produžio bi ugovor o skladištenju i taj plin zadržao. Mi smo podnijeli zahtjev za zakup potrebnih kapaciteta, ali nam je to zbog Odluka Vlade bilo onemogućeno.

Prirodni plin je zakupio vrlo mali kapacitet skladišta Okoli. Zbog čega?

Podnijeli smo zahtjev za onoliko skladišnih kapaciteta koliko bi nam bilo dovoljno da pokrije taj već uskladišteni plin. Nažalost, raspodjelom skladišnih kapaciteta dobili smo znatno manje. Ukupno 70% kapaciteta automatski je dodijeljeno HEP-u, a ostali kapacitet raspodijeljen je među druga tri korisnika, s time da smo mi podnijeli zahtjev za onoliko kapaciteta koliko nam treba za plin koji je preostao u skladištu, dok su druga dva korisnika podnijeli zahtjev za puni kapacitet skladišta, što je rezultiralo ovakvom situacijom. Stoga smatramo da je odluka Vlade da se HEP-u dodjeljuje 70% skladišta objavljena prekasno. U Pravilniku o radu skladišnog sustava stoji da operator skladišta treba najmanje mjesec dana prije natječaja objaviti sve informacije za raspodjelu skladišnih kapaciteta. Dakle, PSP je trebao ili odgoditi natječaj, ili je država odluku trebala donijeti ranije. Najveći problem je u tome što INA treba osigurati fleksibilnost prema HEP-u bez skladišnih kapaciteta - pri tome će uništiti svoja polja ili spaljivati plin na baklji. To je nedopustivo.

INA razmatra mogućnost osporavanja Vladine odluke na europskim instancama. Koji su vaši argumenti?

U svakom slučaju štitit ćemo svoja prava i svoje poslovanje. S druge strane, primjerice, već smo dobili upite od nekih opskrbljivača koje zanima mogu li kupiti plin od Ine po nižoj cijeni. Na to pitanje nitko ne zna odgovor, a ovako proizlazi da opskrbljivač u obvezi javne usluge plin za kućanstva mora kupiti baš od HEP-a, dakle, ne ostavlja mu se mogućnost da plin nabavi po nižoj cijeni, ako bude mogao, što je u potpunoj suprotnosti s tržišnim natjecanjem. Uočili smo i neke nesukladnosti sa Zakonom o tržištu plina.

Prirodni plin godinama je imao ulogu opskrbljivača plina na veleprodajnom tržištu i dobro su vam poznate sve okolnosti poslovanja. S kakvim će se obavezama i izazovima suočiti HEP u poslovanju s kućanstvima?

Najveći problem koji vidim je procjena potrošnje za naredno razdoblje. Mi smo uvijek bili spremni isporučiti i više plina nego što je potrebno, a pitanje je koliko su distributeri spremni dobro procijeniti svoje potrebe u danima kada se događaju velike temperaturne promjene. Tu je i problem nemogućnosti dnevnih mjerenja, pa se dnevna potrošnja, u nedostatku standardnih dijagrama potrošnje, najčešće procjenjuje iskustveno, a transportni kapaciteti se zakupljuju i plaćaju temeljem dnevnih vršnih opterećenja. Dakle, Plinacro će mjeriti potrošnju plina na nekoj točki, a distributeri će raspodjeljivati koliko je potrošeno za kućanstva, a koliko za poduzetništvo. Mi smo se susretali s proizvoljnim, paušalnim ocjenama pa čak i naknadnim korekcijama koliko je plina isporučeno kućanstvima, a koliko ostalim potrošačima. Za velike kupce koji imaju ravnomjernu potrošnju lako je prognozirati potrošnju, no s kućanstvima je to znatno teže. HEP će fleksibilnost i pokrivati skladištem, no postavlja se pitanje kako će to izgledati zimi i hoće li na vrijeme uspjeti prepoznati potrebu za dodatnim količinama plina na dnevnoj bazi, odnosno u samo nekoliko sati, i hoće li plin osigurati iz uvoza. Tu je najveća opasnost. U veljači 2012. u Europi smo uslijed smanjenih isporuka ruskog plina imali gotovo plinsku krizu. Tada smo imali ugovor s ENI-jem koji je uredno isporučivao ugovorene količine. Međutim morali smo preko noći nabavljati dodatne količine plina, jer je iz sata u sat potrošnja plina rasla. Zamislite kako je osigurati plin u Europi u kojoj plina u tom trenutku nema. I uz to se dogodilo da je iznenada zbog vremenskih neprilika obustavljena proizvodnja na dijelu platformi na Jadranu. Zahvaljujući transportnim kapacitetima koje imamo i dobrim poslovnim partnerima, mi smo sve to "pokrili". Treba se pitati je li HEP sada, kao početnik u tom poslu spreman suočiti s takvim ekstremnim situacijama. Osim toga HEP će se suočiti i s problemima naplate te će trebati osigurati dodatne izvore financiranja. Poznato je da su opskrbljivači suočeni s otežanim prikupljanjem novaca od velikog broja kućanstava, a bankovne kreditne linije su skupe i stroge, tako da je njihova financijska situacija dosta komplicirana.

Prirodni plin ima nenaplaćenih potraživanja. O kojoj je sumi riječ i kolika je općenito nelikvidnost u tom sektoru?

Prošle godine u predstečajnim nagodbama izgubili smo značajne sume. Vjerovnici smo u tri predstečajne nagodbe opskrbljivača u obvezi javne usluge, a ukupno smo izgubili oko 50 milijuna kuna zbog toga što smo htjeli da kućanstva ne ostanu bez plina. Osim toga, kad se financijski problemi dogode zimi, isporuke i fakture su velike. Imamo zadužnice koje možemo aktivirati no ne i u predstečajnoj nagodbi jer Fina uvodi privremenu mjeru deblokade. Stoga smo tražili da isporuke plina dobiju prioritet u plaćanju. Molili smo za pomoć Ministarstvo financija i HERA-u da nam daju tumačenja zakona i mogućnost da se zaštitimo, no nije bilo konkretnih odgovora. Ni jedan grad nije ostao bez plina, jedan opskrbljivač je izgubio dozvolu, a druga dva su nastavila rad, no mi smo izgubili ozbiljna sredstva. Nadamo se da neće biti više takvih slučajeva, jer nastavljamo svoje poslovne odnose s opskrbljivačima u segmentu neregulirane djelatnosti. Povoljna okolnost je što ne moramo sa svima sklapati ugovor, već možemo odabrati financijski jake. HEP će, s druge strane, biti u obavezi sa svima sklopiti ugovor. Sudeći prema neurednom ispunjavanju obaveza tijekom proteklih mjeseci još je nekolicina opskrbljivača u teškoj situaciji. To će se morati u jednom trenutku prelomiti na neki način, stečajem ili restrukturiranjem.

Kako će u budućnosti izgledati poslovanje Prirodnog plina i plinsko poslovanje INA-e s obzirom na to da ćete biti znatno izloženiji tržištu?

Riješili smo se tereta monopolista, a to je bio strašan teret, uz sve nametnute obaveze i regulirane cijene. Prirodni plin se može početi ponašati tržišno i tome se veselimo. Mislimo da možemo biti konkurentniji i da možemo zadržati dobar dio tržišta, imajući iza sebe Inu i dio plina iz proizvodnje u RH. Naši kupci mogu očekivati kvalitetnu uslugu i ispunjenje ugovora, kao i do sada. Bit ćemo konkurentni, to mogu obećati.