Koliko je trenutno elektrana priključeno na mrežu, koliko ugovora je sklopljeno, a koliko je projekata uistinu i ušlo na mrežu?
Na dan 22. rujna u sustavu poticanja je 1005 postrojenja iz obnovljivih izvora energije, ukupne priključne snage 366 MW, od čega 297 MW čine vjetroelektrane. HROTE je sklopio 327 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja ukupne snage 510 MW, a riječ je o postrojenjima koja još nisu priključena na mrežu.
Prema svježim podacima s vašeg weba od tih 510 MW sklopljenih ugovora 435,2 MW odnosi se na vjetroelektrane, 6,5 MW na bioplinske elektrane, 34,7 MW na elektrane na biomasu, 25,5 MW na FN elektrane i 3,1 MW na male hidroelektrane. Kojom dinamikom će se ti projekti naći na mreži?
HROTE nema informaciju o dinamici realizacije svih projekata za koje je sklopljen ugovor o otkupu, ali iz dostavljenih okvirnih i neobvezujućih planova proizvodnje koje smo od povlaštenih proizvođača dobili za 2015. godinu, očekujemo realizaciju približno 206 MW vjetroelektrana, 4 MW elektrana na bioplin, 20 MW elektrana na biomasu, 19 MW sunčanih elektrana i 2,8 MW hidroelektrana.
Zaista vlada bum obnovljivaca, a po svemu sudeći iduće godine trebala bi biti prijeđena kvota za vjetroelektrane. Je li ova najava ulaska novih elektrana u pogon realistična?
Prema informacijama od samih investitora, očito jeste. Ovako velika realizacija investicija je pohvalna, posebno za ona koja imaju veći multiplikatorski faktor na opća gospodarska kretanja. U skladu s time, krajnje je vrijeme da se revidira postojeća Energetska strategija RH, ali ne samo zbog dosegnutih kvota, već zbog velikih gospodarskih promjena koje su u međuvremenu nastupile. Prema toj strategiji iz 2009. imali smo projekciju linearnog godišnjeg povećanja potrošnje energije od 3%, a na žalost suočavamo se s kontinuiranim padom. Da bolje razumijemo o kakvom se problemu radi uzmimo primjer da je prema toj strategiji projicirana godišnja potrošnja plina u RH od 3,2 mlrd m3, a imamo realizirano svega 2,6 mlrd m3, što predstavlja razliku u visini godišnje potrošnje jedne Petrokemije! Isplativost ulaganja u nove proizvodne jedinice uvjetuje povećanje potrošnje, ali u situaciji kontinuiranog pada potrošnje s ekonomske strane postaje upitna isplativost investicija u nove pogone izuzev redovitog investicijskog održavanja. Stoga je nužno što hitnije angažiranje interdisciplinarnog projektnog tima koji će revidirati postojeću energetsku strategiju RH i napraviti je provedivom u skladu s novim smjernicama EU s vremenskim horizontom barem do 2030. godine.
Prošlogodišnji Tarifni sustav za obnovljivce povećao vam je primitke od naknada. Kako HROTE stoji financijski sada i kakve su projekcije za iduće godine?
Negativna razlika između uplaćenih i isplaćenih sredstava u 2013. godini iznosila je 115,9 milijuna kuna, dok je u 2014. od siječnja do kraja kolovoza taj trend upravo s nužnim povećanjem naknade izm9jenjen i sada pozitivna razlika uplaćenih i isplaćenih sredstava iznosi 291,4 milijuna kuna što osigurava nesmetan rad sustava poticaja za budući period i uz povećani intenzitet ulaska novih elektrana u sustav. HROTE kontinuirano prati rad sustava i ako dođe do bilo kakvih poteškoća odgovorno ćemo postupiti i dati prijedlog novog načina financiranja kako bi se ispoštovale ugovorne obveze i jamčila sigurnost i stabilnost ulaganja svim investitorima u državi.
Može li si država s postojećim sustavom poticaja i velikom dinamikom ulaska novih postrojenja u sustav poticaja uopće priuštiti ovakav sustav i iznose poticaja ili će trebati uskoro nešto mijenjati?
Ako govorimo o broju sklopljenih ugovora može se reći da je sustav poticaja dizajniran kako bi se omogućila financijska održivost sljedećih godinu do dvije dana, bez iznenadnih potresa. Nakon toga roka trebalo bi razmišljati o optimalnom sustavu poticaja, koji bi nadomjestio postojeći feed-in sustav. Jedna od mogućnosti je sustav premijskih cijena, prema kojem bi se poticala proizvodnja iz obnovljivaca samo do ugovorene cjenovne razine. Kada cijena proizvodnje dođe do točke koja predstavlja tržišnu cijenu, tada tako proizvedena energija dobiva komercijalnu konkurentnost i poticaji više nisu potrebni. Također, ako tržišna cijena padne ispod ugovorene cijene, država opet uskače s poticajima. Uz to, tu treba uključiti i dva bitna elementa koji proizvođače za sada ne obvezuju, a to je obveza i odgovornost za planiranje vlastite proizvodnje, kao i obveza plaćanja troška energije uravnoteženja. Taj trošak je bio na HROTE-u do 2013., a krajem te godine prebačen na HOPS, koji za tu namjenu sada mora alocirati značajna sredstva i resurse. Za to vrijeme povlašteni proizvođači iz obnovljivih izvora nemaju nikakvog rizika: 14 godina dobivaju poticaje koji su indeksirani uz potrošačke cijene, sva električna energija koju proizvedu u bilo koje doba dana, trebala ona tada sustavu ili ne, mora se otkupiti, a ne plaćaju ni energiju uravnoteženja. Stoga, treba razmišljati o formiranju bilančne skupine za obnovljivce, koju bi mogao preuzeti HROTE, ali na komercijalnim osnovama naravno. Idealno se uz to nadovezuje formiranje burze električne energije, koja bi s radom trebala krenuti početkom iduće godine. U početku će se trgovati za dan unaprijed (engl. day ahead market), a plan je da se u vrlo skorom roku nakon toga krene i s trgovanjem unutar istog dana po satnom režimu (engl. intraday market). To će svakako biti odličan alat za poticanje proizvođača za kvalitetnije i učinkovitije planiranje svoje proizvodnje kako bi u najpovoljnijem momentu mogli svoju energiju i prodati uz zadovoljavajuću cijenu.
Hoće li paralelno s osnivanjem burze biti kakvih promjena vezano za cijenu koju opskrbljivači plaćaju za obnovljive izvore energije, a koje je najčešće visokih 70 eura po MWh?
Burza električne energije predstavlja trgovanje po veleprodajnim cijenama između proizvođača, opskrbljivača i trgovaca. Načelno to može imati utjecaja na cijenu koju opskrbljivači plaćaju za OIE, ali zbog manjih volumena u početku otvaranja burze to realno neće imati utjecaja. Na burzi se ipak radi samo o veleprodajnim cijenama, iako vjerujem da prostor za korekciju sadašnje cijene postoji.
Jeste li sklopili sve ugovore za sunčane elektrane iz kvote za ovu godinu?
Na našim web stranicama objavljen je popis svih sklopljenih ugovora iz ovogodišnje kvote. Tijekom 2014. godine sklopili smo 215 ugovora ukupne instalirane snage od 11,23 MW. Otprilike oko 2.000 zahtjeva bit će odbijeno o čemu će investitori biti obaviješteni rješenjem koje će im biti upućeno do kraja godine.
Neki investitori u fotonapon javno prozivaju HROTE da postupa netransparentno i da se investicije namjerno zaustavljaju. Kako gledate na mogućnost da zainteresirane strane podignu sudsku tužbu protiv HROTE-a?
HROTE je trgovačko društvo u vlasništvu RH od strateškog značaja s javnim ovlastima i posluje kao provedbeno tijelo izvršne vlasti. U svakodnevnom radu postupamo prema svim pozitivnim propisima, odnosno važećim zakonima i podzakonskim aktima koje donosi Vlada RH, odnosno nadležno Ministarstvo gospodarstva, čime odgovorno štitimo ustavnu jednakopravnost svih zainteresiranih strana. To potvrđuje i činjenica da iz svih do sada provedenih redovnih i izvanrednih nadzora regulatora i ostalih ovlaštenih institucija, nisu utvrđene nepravilnosti u našem radu. S druge strane, kod pojedinih predmeta za koje nismo sa sigurnošću mogli ocijeniti jesu li u potpunosti pravovaljani, zatražili smo od ovlaštenih institucija izvid istražnih radnji. Stoga, prozivke koje spominjete možemo promatrati jedino kao svojevrstan pritisak pojedinačnih privatnih interesa investitora u odnosu na diskrecijsko pravo svake države u određivanju načina i uvjeta na će izvršiti svoju međunarodnu obvezu dostizanja tzv. 20/20/20 energetskih ciljeva do 2020. godine.
Pokazalo se da primanje zahtjeva za ulazak u kvotu po principu "tko prvi" kod fotonaponskih projekata nije optimalno. Hoće li biti promjena?
Akti koji određuju način postupanja, odnosno zaprimanja zahtjeva su Zakon o tržištu električne energije i tarifni sustav za OIEiK i propisuju primjenu Zakona o općem upravnom postupku. Stoga se za sve postupke koji se tiču sustava potpora izdaju rješenja. To znači da moramo raditi redoslijed zaprimanja zahtjeva prema danu, satu, minuti pa čak i sekundama u ovom slučaju. U datim okolnostima, ovo je jedino ispravno rješenje koje ne stavlja u preferencijalni položaj niti jedan zahtjev. Također, HROTE koristi i licencirani urudžbeni softver koji inače koriste i ostale državne institucije, koji ne dozvoljava nikakve izmjene i jamči sigurnost. Ako se navedeni propisi budu mijenjali, HROTE će ih automatizmom primjenjivati.
Proizvođači biodizela negoduju da im je HROTE rebalansom smanjio poticaje koji su za ovu godinu navodno već potrošeni. Da li je to točno i što se dogodilo?
HROTE postupa u skladu sa Zakonom o biogorivima koji je donijela Vlada RH, a ne HROTE. Stoga HROTE ne smanjuje spomenute poticaje, već samo prikuplja i obrađuje zahtjeve za isplatu povlaštenih proizvođača biogoriva te raspodjeljuje dobivena sredstva prikupljena iz trošarina na motorna goriva koja se prikupljaju u državnom proračunu za koji je nadležno Ministarstvo financija. Ista se sredstva dalje preraspodjeljuju prema nama nadležnom Ministarstvu gospodarstva koje onda naposljetku prosljeđuju nama. Zvuči komplicirano, ali upravo tako piše u spomenutom zakonu u skladu s kojim postupamo. Praksa je do kraja 2012. godine bila da su sredstva iz trošarina transferirana direktno kod nas, ali to više nije tako. Vlada RH prati izvršenje proračuna i određuje kako će se raspoređivati novac iz budžeta, dakle pitanje treba adresirati na Ministarstvo financija.
Država je nedavno investitorima izašla u susret ukinuvši obvezu dostave bankarske garancije, a produžavano je i važenje prethodnih energetskih odobrenja izdanih prema starim Pravilnicima o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. Što očekujete od tih promjena?
Bankovne garancije kao instrument vjerodostojnosti ozbiljnih projekata velikih snaga bile su nužne kako bi se iz Registra OIEKPP razlučili spekulanti od ozbiljnih investitora. No, obzirom da su banke počele tražiti isključivo gotovinske pologe za izdavanje garancija, morala su se promijeniti i pravila igre jer namjera države, čiji porezni obveznici i tržišni sudionici izdvajaju značajne iznose za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora svakako nije bila da se banke time okoriste i pri tome ne preuzimaju nikakav rizik, što je potpuno neetično u normalnom poslovnom svijetu. Imali smo situaciju da pojedini investitor u OIEiK treba banci uplatiti gotovinski depozit od čak 105% vrijednosti garancije da bi dobio do sada neophodnu bankarsku garanciju da bi se projekt dalje realizirao, a da pri tome država investitoru i njegovoj banci garantira 14 godina isplatu poticajne otkupne cijene koja je značajno iznad tržišne. U normalnom poslovnom odnosu s klijentom svaka banka snosi određeni poslovni rizik, ali očito su se banke malo zaigrale i ugovor s državom protumačile kao značajan rizik, a to je već ozbiljna poruka ili bolje rečeno pljuska državi u kojoj posluju. Iz tog razloga država je investitorima ukinula obvezu dostave bankarske garancije te im je tako oslobođen novčani tok u iznosu od 10% vrijednosti projekta za bržu i kvalitetniju realizaciju samih projekata.
Što se događa s vašim projektima pokretanja burze električne energije i ustrojavanja Registra jamstva podrijetla električne energije?
Prema dosad odrađenim planiranim aktivnostima Hrvatska burza električne energije počet će s radom početkom iduće godine. U tijeku su intenzivne operativne pripreme optimizacije softvera za trgovanje i poravnanje transakcija, kao i nužne dodatne konzultacije vezane uz regionalno povezivanje (engl. Market coupling) koje će odrediti točan datum početka trgovanja jer burza izolirana izvan međunarodnih tokova nije održiva. Vezano uz uvođenje Registra, HROTE je dobivanjem statusa punopravnog člana u AIB-u (središnje Europsko tijelo za izdavanje certifikata) dokazao da je ekipiran i potpuno spreman za početak trgovanja “zelenim certifikatima” nakon što HERA donese potrebnu Metodologiju utvrđivanja podrijetla električne energije. To je upravo u tijeku i očekujemo da će to biti dovršeno do kraja ovog mjeseca, kako bi se na idućoj sjednici glavne Skupštine AIB-a 1. studenog 2014. u Pragu i službeno odredio početak rada i konačna realizacija ovog uz burzu električne energije također vrlo značajnog projekta za državu i HROTE, koji time postaje nacionalni izdavatelj certifikata. Ovaj projekt povlaštenim proizvođačima električne energije iz OIEiK koji nisu u standardnom sustavu poticaja prema Tarifnom sustavu za OIEiK (engl. Feed-in Tarif) omogućava trgovanje i prodaju električne energije svim zainteresiranim kupcima u EU jer potražnja za takvom “zelenom” energijom postoji i sve više raste.
I za kraj, kakva je situacija na tržištu plina?
Tržište plina organizirano je u duhu trećeg energetskog paketa i ostalog EU zakonodavstva. Tržište je potpuno otvoreno i u većem dijelu liberalizirano. Nužna infrastruktura je izgrađena i dostupna je svim sudionicima na tržištu pod objavljenim kriterijima bez diskriminacije. Otvaranju tržišta svjedoči veliki interes energetskih subjekata za djelatnost opskrbe gdje je registrirano 56 opskrbljivača od čega su čak 14 aktivni voditelji bilančnih skupina, od ukupno 16 upisanih u Registar voditelja bilančnih skupina. Glavni motiv svakako je bio porast i slobodno formiranje cijena za povlaštene kupce, a time su i mnogi kupci priključeni na transportni sustav i distribucijsku mrežu promijenili svog opskrbljivača. Uvidjeli smo da postoji opravdana potreba za pojednostavljenjem procedura registracije novih tržišnih sudionika na što će HROTE doprinijeti skorim razvojem i uvođenjem novog programskog paketa, a nužni su i stroži uvjeti u području tehničke spremnosti i poznavanju regulative, kao i postaviti obveze sudionika prema uravnoteživanju količina plina koje nominiraju i koriste. Dosadašnje poteškoće u razvoju i funkcioniranju tržišta trebale bi se prevladati s novim Mrežnim pravilima za koje je nadležan regulator. Novine na tržištu su i uvođenje virtualne točke trgovanja, kao i sekundarnog tržišta kapacitetima koji omogućuju trgovanje između samih voditelja bilančnih skupina što značajno pogoduje daljnjem razvoju tržišta, kako veleprodajnog, tako i u cjelini. Također, otvaranjem skladišnih kapaciteta za sve energetske subjekte od 1. travnja 2014., voditeljima bilančnih skupina omogućen je zakup kapaciteta skladišta i korištenje mehanizma uravnoteženja bilančne skupine unutar plinskog dana te samim time smanjenje troška energije uravnoteženja. Smatramo da je nužno pristupiti sustavnoj organizaciji tržišta plina tako da se u konsenzusu svih relevantnih dionika usvoji novi model tržišta koji je HROTE već izradio i predložio nadležnom regulatoru te sukladno istom odrede striktni rokovi implementacije, pripremi infrastruktura, osposobe institucije i pripreme svi energetski subjekti, a sve s ciljem kako bi sustav osigurao sigurnost opskrbe potrošača plina, a energetskim subjektima omogućio dugoročno stabilno poslovanje i razvoj. Daljnji razvoj tržišta plina ovisi o kvaliteti, a time i dugoročnosti, pravnog i regulatornog okvira, interesu energetskih subjekata potaknutih smanjenu administrativnog utjecaja i povećanju tržišnih zakonitosti uz istovremeno jačanje mehanizmima sigurnosti sustava i zaštite korisnika.
